SARAJEVO-BANJA LUKA-STOKHOLM: Oštro suprostavljeni stavovi oko dodjele Nobelove nagrade Peteru Handkeu

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Austrijskom piscu Peteru Handkeu večeras je u Stokholmu švedski kralj Karl Gustav uručio Nobelovu nagradu za književnost za ovu godinu.

Handke je inostrani član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske od 2008. godine i Srpske akademije nauka i umetnosti od 2012. godine.

Odluka Švedske akademije da ovogodišnju Nobelovu nagradu za književnost dodijeli Handkeu naišla je na kritike dijela javnosti na Zapadu i Balkanu zbog navodne podrške koju je austrijski pisac pružao bivšem predsjedniku SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću tokom oružanih sukoba u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog vijeka.

Handke je održao govor na Miloševićevoj sahrani 2006. godine.

Handke je 1996. godine napisao esej pod nazivom “Pravda za Srbiju”.

Zbog toga BiH neće imati svog predstavnika na dodjeli nagrade, na osnovu instrukcije koju je dao član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Udruženja žrtava uključujući “Majke Srebrenice” večeras će protestovati u glavnom gradu Švedske tim povodom. Svoj protest zbog nagrađivanja Handkea iskazali su novinari Roy Gutman, Christian Amanpour, Peter Mass i mnogi drugi. Oglasila se također i bivša američka ambasadorica u UN-u Samantha Power koja je izvještavala iz BiH tokom rata.

U Stokholm su otputovale i članice Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske kako bi pružile podršku Handkeu na dodjeli Nobelove nagrade za književnost.

Sedamdesetsedmogodišnji austrijski pisac izjavio je prošle sedmice novinarima u Stokholmu da će u njegovom životu sve ostati isto nakon što primi Nobelovu nagradu za književnost.

On je rekao da više voli anonimne poruke mržnje, nego pitanja novinara o njegovoj podršci Miloševiću, te istakao da želi da zahvali čitaocima za podršku. Odbio je da odgovara na pitanja o bivšoj Jugoslaviji.

Jutros je na velikom displayu Sarajevo City Centra osvanula poruka “Shame on you!” s lobanjama i likom Petera Handkea.

Ovu poruku su poslali iz Udruženja žrtava i svjedoka genocida koji su podsjetili da je 9. decembra 1948. godine usvojena Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, a 2015. godine je 9. decembar određen kao Međunarodni dan sjećanja i dostojanstva žrtava zločina genocida i sprečavanja tog zločina.

– Volio bih da se sretnem jednu majku sa jedne i jednu sa druge strane. Jednu majku iz Kravice, gdje je bio početak svih masakra i jednu majku iz okoline Srebrenice. To je bila moja ideja, ali mislim da je bila pomalo naivna. Mislim da u ovom trenutku tu ideju ne mogu realizovati – izjavio je Handke za RTRS komentarišući optužbe na svoj račun.

“Peteru Handkeu je Nobelovom nagradom priznata nevinost, a njegov životni put je dostigao vrhunac i u toj sali Švedske akademije dotakao nebo” , istakao je u razgovoru za „Novosti” reditelj Emir Kusturica.

– To je čudo od literature, zato što je stvoreno u odbijanju apriorističkih stavova. Čak i u besjedi, a uglavnom u svojoj literaturi, on govori: ne budi analitičan, nemoj da se baviš zaključcima, pusti život da teče. Handke je provodnik fresaka koje sam život donese. Kao što je, na primjer, njegova osećajna priča o maloumnoj sluškinji iz njegove besede u Akademiji. U jednom trenutku je zaplakao, a i mi s njim. Bilo je vrlo dirljivo kada je počeo da govori fragmente iz slovenačkih molitvi – rekao je Kusturica.

Handke je stvorio više od 70 proznih radova i dvadesetak pozorišnih djela, oprobao se i kao liričar, esejista, scenarista, prevodilac i režiser. U teatrima širom sveta već decenijama se igraju predstave prema njegovim tekstovima – “Kaspar”, “Psovanje publike”, “Putovanje u sonornu zemlju”.

Roman “Golmanov strah od penala”, koji je ušao u školsku lektiru, ekranizovao je Vim Venders, a Handke je napisao scenario i za čuveno ostvarenje ovog reditelja “Nebo nad Berlinom”.

Osim u Gracu i Berlinu, živio je u Diseldorfu, a kasnije u Parizu, Kronenbergu i SAD. Od 1990. živi u Francuskom gradiću Šavilu, 12 kilometara jugozapadno od Pariza. Pasionirani je sakupljač pečuraka.

Izvor: Glas Srpske/Klix.ba/Iskra/Preokret Foto: Wikipedia

Share.

Leave A Reply