BRITANIJA IZLAZI IZ EU: Ekonomske posledice na BiH i zemlje Zapadnog Balkana, Unija predstavlja novu metodologiju proširenja

Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije desiti će se u petak, 31. januara uveče, a intezivne posljedice osjetit će zemlje s kojima je ekonomija EU direktno povezana.

Referendum o članstvu Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji održan je 23. juna 2016. godine, a nakon više od tri i po godine peripetija Evropski parlament je tek 29. januara 2020. godine potvrdio sporazum o izlasku ove zemlje iz sastava unije.

Sporazum stupa na na snagu 31. januara, u ponoć po srednjoevropskom vremenu, što je 23 sata po britanskom, 1.317 dana nakon što su Britanci odlučili napustiti Evropsku uniju.

Ekonomske posljedice Brexita već godinama osjećaju Britanci, a gubici tamošnje ekonomije mjerit će se milijardama funti. Ostale zemlje EU su svaka na svoj način nastojale pripremiti se na Brexit te preduhitriti moguće posljedice.

Kako zemlje u regionu nisu globalni igrači te kako u BiH dominiraju posve drugačije teme, o Brexitu se najmanje govorilo u kontekstu njegovog utjecaja na našu ekonomiju.

POSLEDICE PO EKONOMIJU

Ipak, kako je Bosna i Hercegovina direktno povezana s EU i njenim članicama, ovaj događaj pogodit će i njene državljane.

Željko Šain, profesor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže kako bi se ovaj globalni događaj mogao manje direktno, a više indirektno odraziti i na ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini, preciznije vanjskotrgovinskoj razmjeni.

BREXIT: Odražava se na EU, a samim tim indirektno i na države sa kojima one saradjuju

“Brexit se prvenstveno odražva na Evropsku uniju, a kako mi s mnogim njenim zemljama imamo dobre ekonomske odnose, kod njih će se sigurno nešto promijeniti, to će se sistemom spojenih posuda preliti i na Bosnu i Hercegovinu”, smatra Šain.

Osim primanja ambasadora Fielda, javnost nije upoznata da su bh. vlasti uradile mnogo više po pitanju priprema i smanjenja potencijalnih posljedica po našu ekonomiju.

“Čisto sumnjam da je naša vlast išta učinila po ovom pitanju, posebno jer smo u ovom periodu bili okupirani uspostavom Vijeća ministara, što je dugo trajalo, a ni Vlada Federacije BiH još nije formirana… Mislim da niko nije imao da vodi taj proces na državnom nivou, ali i da, znajući naš način razmišljanja, sve to nismo ni shvatili ozbiljno kao problem, što je samo po sebi veoma negativno. Posljedice Brexita kod nas mogu biti i negativnije nego su one koje se realno očekuju, jer se nismo adekvatno spremili za cijeli taj proces”, zaključio je Šain.

NOVA METODOLOGIJA PROŠIRENJA

Dok se Velika Britanija sprema da istupi, zemlje Zapadnog Balkana bi se rado uključile u Evropsku uniju.

Nova metodologija proširenja EU trebalo bi, prema izvborima iz Brisela, da bude predstavljena 05. februara.

Između Francuske i Nemačke, prema evropskim diplomatskim izvorima, i dalje postoje neslaganja oko tog procesa.

Francuska je u novembru prošle godine pripremila dokument u kojem je iznela neke ideje za novi proces pristupanja EU, uključujući to da bi proces trebalo da bude reverzibilan.

Još od veta na pokretanje pristupnih pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom, prošlog oktobra, francuski argument je da EU mora da ojača svoje institucije pre proširenja i da je sadašnji proces pristupanja EU manjkav jer ne sprečava nazadovanje demokratije.

Komisija treba da predstavi novu metodologiju proširenja EU koja uključuje i francuske stavove ali medju državama članicama nema saglasnosti oko toga, navode briselski izvori.

Posle francuskog veta nemačka kancelarka Angela Merkel je to pitanje postavila kao prioritet, iako nije bila uspešna u promeni francuskog satava, a prošle nedelje još jednom je insistirala da se pregovori sa Albanijom i Severnom Makedonijom konačno pokrenu.

Izvor: Klix.ba/Danas

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top