MIGRANTI KAO SIGURNOSNI, A NE HUMANITARNI IZAZOV – Radončić upozorio: “To nije više izbeglička kriza, netko je prespavao tri godine”

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić sastao se s ministrom unutrašnjih poslova Hrvatske Davorom Božinovićem, ocijenivši nakon sastanka da migrantska kriza nije samo humanitarna, već i sigurnosna te da joj na taj način treba pristupiti.

Radončić je istaknuo kako je za svoj prvi posjet odabrao upravo Hrvatsku zbog strateške važnosti odnosa s državom s kojom BiH dijeli preko 1.000 kilometara dugu kopnenu granicu.

“Razgovarali smo o nastavku uspješne bilateralne suradnje koja je u jednom trenutku došla u delikatnu poziciju, ali mislim da smo resetovali odnose i da će naše agencije raditi na najbolji mogući način”, kazao je Radončić.

Radončić je hrvatskog kolegu Božinovića upoznao sa, kako je rekao, vrlo teškim problemom s kojim se susreće BiH kada je riječ o migrantskoj krizi.

“Mi smo, kao što znate, jedna od najsiromašnijih zemalja Europe”, kazao je Radončić te naveo niske prosječne mirovine u BiH koje iznose oko 200 eura i plaće koje su oko 400 eura, kao i činjenicu oko 40 posto radno sposobnog stanovništva nema posao, dok svaki šesti stanovnik na spavanje ide gladan.

“Želim upoznati prijatelje iz Europske unije da se stanje velike migrantske krize više ne tretira samo kao humanitarno. Nažalost, to više nije izbjeglička kriza. Nama je najveći problem dolazak, recimo iz Pakistana koji ima 170 milijuna stanovnika, Alžira, Maroka. Oni svi žele u Europsku uniju“, poručio je Radončić.

Radončić poručuje kako BiH ne može garantovati članicama Europske unije isti nivo sigurnosti, jer su sigurnosne i obavještajne službe BiH na granici kapaciteta.

Dobili smo povratnike iz Sirije i s drugih ratišta te ekstremno velik broj migranata čije je identificiranje veoma teško. Nažalost, mislim da smo imali situaciju da je netko prespavao tri godine migrantske krize, jer nismo mijenjali zakone ni podzakonske akte, a budžeti za naše agencije su ostali isti. Nije primljen niti jedan novi granični policajac”, rekao je.

Rekao je kako očekuje razumijevanje Hrvatske da se počne s ozbiljnim lobiranjem i shvaćanjem migrantske krize prije svega kao sigurnosne, a ne humanitarne.

Radončić je naveo kako 93 posto pomoći koje je BiH dobila iz EU ide na humanitarni, a sedam posto na sigurnosni aspekt problema te iskazao očekivanje kako će doći do boljeg sagledavanja ove krize.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović očekuje kako će danas dogovoreni oblici suradnje na različitim poljima biti implementirani vrlo brzo i efikasno.

“Svi sigurnosni izazovi danas su transnacionalni i naša suradnja je nužnost”, rekao je Božinović.

Istaknuo je kako Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, kako su održani sastanci na temu sigurnosti te kako je Hrvatska bila aktivna u podizanju vidljivosti i važnosti rute koja ide preko Grčke, BiH, Srbije i Hrvatske prema ostalim EU članicama.

Božinović je naglasio kako je na nedavno održanom neformalnom sastanku ministara EU u Zagrebu naglasak stavljen na porast organiziranog kriminala vezanog uz nezakonite migracije i krijumčarenje migranata na ovoj ruti.

“Hrvatska policija je uhitila 1.000 krijumčara prošle godine, što ukazuje da se radi o najbrže rastućem obliku kriminaliteta na ovom području, a od početka godine već je uhićeno 95 osoba”, kazao je Božinović.

Postoji prekogranična suradnja kriminalnih mreža i da bi se uspješnije rješavali ova pitanja potrebna je svakodnevna suradnja nadležnih policija uz zajedničke operativne postupke, rekao je hrvatski ministar.

Suradnja hrvatskih i bh. policijskih i ostalih službi djelovat će demotivirajuće za sve one koji žele ovom rutom doći u zapadnu Europu, poručio je.

Fenomen ekonomskih migracija važan je za budućnost Europe i zahtijeva stratešku procjenu i primjenu tog pitanja da bi se migracije smjestile u humanitarne koridore.

“To je područje suradnje koje moramo ojačati s nadležnim službama BiH i drugih država regije, jer ne možemo se dovesti u situaciju da krijumčari međusobno bolje surađuju nego službe zadužene za sigurnost”, poručuje Božinović.

Smatra potrebnim jačanje suradnje graničnih policija te provođenje postojećih sporazuma, kao što su sporazum o readmisiji te povrat i ponovni prihvat osoba koje nelegalno borave na teritoriju jedne od država, posebno kada je riječ o većem broju ljudi uz primjenu ubrzanih postupaka.

“Uspjeli smo da određena pomoć od strane Republike Hrvatske i Europske unije bude kanalizirana prema BiH. Poslije ovog sastanka založit ćemo se da ta sredstva budu usmjerena na konkretne potrebe sigurnosnih službi BiH, na jačanje kapaciteta kako BiH, tako i svih država na ovoj ruti, za jaču kontrolu i nadzor granica EU”, poručio je Božinović.

Najavio je održavanje posebnog ministarskog sastanka na razini članica EU i ministara iz jugoistočne Europe u Opatiji početkom travnja ove godine.

Božinović je izjavio kako posebno podržava aktiviranje članstva BiH u europskom mehanizmu za sustav civilne zaštite.

Migrantska kriza je jedan od najvećih biznisa trgovaca ljudima, kazao je Radončić te istaknuo kako je Vijeće ministara BiH usvojilo strategiju za borbu protiv trgovine ljudima i strategiju zaintegrirano upravljanje granicama.

“Nama je kao BiH iznimno važno da hrvatska granica bude apsolutno neprobojna za ilegalne migrante iz sigurnosnih i svih drugih razloga. Ako je ta granica neprobojna, postiže se da ruta preko BiH za migrante ne bude atraktivna, u čemu već imamo rezultate, što se vidi po pritisku na granicu Mađarske”, naveo je Radončić i dodao:

Podatak da zelenu granicu BiH čuva jedan policajac na 25 kilometara granice je alarmantan, kao i da policija u tri godine nije zaposlila ni jednog policajca. Granična policija u ovom trenutku hitno treba 400 policajaca, a za stanje prilagođeno na terenu potrebno nam je 1.200 ljudi, za što je potrebna edukacija koja traje 7-8 mjeseci, a prije toga su potrebni natječaji. Za sve to nam treba oko godinu dana, što nije dobro ni za BiH, ni za naše saveznike”.

Radončić poručuje kako je potrebno objasniti međunarodnoj i bh. javnosti da ekonomske migracije nisu humanitarno pitanje.

Upozorava kako je Srbija propuštala sve migrante prema BiH, kao i Republike Srpska, kao i kantoni s hrvatskim stanovništvom koji su smatrali da je to muslimansko pitanje, dok bošnjački kantoni ne žele migrantske centre.

“Ovdje se ne radi o elementarnoj pojavi, nego o međukontinentalnoj migraciji ekonomskih migranata, to više nisu ratni migranti. Ukoliko se EU i mi zajedno s njom ne dogovorimo, mislim da ćemo biti u problemu”, ocijenio je Radončić.

“Sve ću učiniti da BiH ne bude parking za migrante. Mi sada imamo veći prioritet da zaštitimo domaće stanovništvo od ataka pojedinih migranata, to su sve mladi ljudi od 25 do 35 godina, nema tu ratnih izbjeglica i mi moramo prvenstveno voditi interesa o našem nacionalnom suverenom interesu, interesu građana BiH i naših partnera”, rekao je.

Upozorava kako su u Unsko-sanskom kantonu zbog migranata počinjene ekonomske štete, a turizam je u kolapsu.

Uz puno razumijevanje humanitarnog, želim da sigurnosni aspekt izbije u prvi plan, zaključio je Radončić

Nakon Hrvatske Radončić je najavio posjet Beogradu za 20-ak dana, a potom će posjetiti i Crnu Goru, kazao je, “kako bi se relaksirali odnosi koji nisu bili dobri u regionu neko vrijeme”.

Izvor: Anadolu Agency

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top