BIH U ZDRAVSTVENIM I HUMANITARNIM PROBLEMIMA: 2925 migranata još uvijek na otvorenom

Radi što pouzdanijih informacija u vezi kretanja migrantske populacije u BiH i njihovog zdravstvenog stanja tokom epidemije COVID-a-19, Preokret,, kao dopunu svome Dosijeu o migrantima donosi razgovor sa timom Danskog vijeća za izbjeglice u BiH (DRC) sa novim informacijama o brojnosti migrantske populacije u BiH, kao i o strategiji borbe sa koronavirusom u ovoj populaciji. Pitanja koja smo postavili DRCU-u su sljedeća:

Koliki zvančni boj registrovanih migranata u BiH i koliki broj je već u prihvatnim centrima?

Prema zvaničnim podacima trenutno imamo 8.098 izbjeglica, migranata i tražitelja azila, u našoj zemlji od čega ih je 3.255 smješteno u privremenim prihvatnim centrima u Unsko-sanskom kantonu, a 1.918 u ostalim gradovima u BiH. Procjene su da na području Unsko-sanskog kantona ima oko 2.000 osoba koje su na otvorenom i nemaju pristup smještaju, dok se procjenjuje da u Sarajevu, Tuzli i Mostaru ima 925 osoba.  

Kakva je strategija borbe sa COVID-19 u migrantskoj populaciji koja je trenutno u smještajnim centrima u BiH?

Dansko vijeće za izbjeglice u BiH usko surađuje s institutima za javno zdravstvo, ministarstvima zdravlja i brojnim zdravstvenim ustanovama te usklađuje svoj odgovor sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) u BiH.  Kada se, u privremenom prihvatnom centru, identificira slučaj za koji se sumnja da je COVID 19 i pošalje na daljnja ispitivanja u instituciju primarne ili sekundarne zdravstvene zaštite, tim u privremenom prihvatnom centru identificira najbliže pojedince i grupe s kojima je osoba bila u kontaktu. Zatim se prikupljaju informacije o njihovim putovanjima i kontaktima, prate se njihovi simptomi i daje upute za redovne korake u prevenciji, zaštiti i socijalnoj interakciji. 

Ako se sumnjivi slučaj potvrdi kao pozitivan, pojedinci i grupe s kojima je osoba bila u kontaktu usmjeravaju se u izolacijski prostor unutar privremenog prihvatnog centra na liječenje, a DRC će započeti planiranje medicinskih skrininga populacije unutar privremenog prihvatnog centra, sve u skladu s detaljnim uputama Instituta za javno zdravstvo. 

Postoje sezonske patologije i druge bolesti tipične za ovo doba godine i one nam ne olakšavaju proces identificiranja simptoma COVID-19. Upravo zato je praćenje simptoma kod korisnika nekoliko puta dnevno, uključujući vizualni monitoring, ali i samokontroliranje, presudno u ovoj fazi. Važna prednost je to što su osobe koje su smještene u privremenim prihvatnim centrima uglavnom mlada populacija s jačim imunološkim sistemom. Do sada je u sedam privremenih prihvatnih centara u BiH zabilježeno nekoliko slučajeva s blažim simptomima, koji trebaju redovno dnevno nadgledanje u izoliranim prostorijama. Nijedan pacijent ne zahtijeva testiranje ili hospitalizaciju.

Paralelno s tim, sve više se radi na dodatnoj nabavi i primjeni higijenskih i dezinfekcijskih usluga te potrepština. U saradnji s IOM-om u svakom privremenom prihvatnom centru DRC pokušava osigurati dovoljno prostora za liječenje u izolaciji u slučaju povećanog broja slučajeva s izraženim simptomima koji podsjećaju na simptome COVID -19 i koji zahtijevaju mjere opreza i predostrožnosti.

Kako komentarišete izjavu ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića da će migranti biti opasani bodljikavom žicom?

Suočeni smo s teškom situacijom u kojoj svi trebaju raditi svoj dio posla da bi se prevladala kriza koja je postala globalni problem. Ovdje smo da koordiniramo i zagovaramo pružanje  medicinske pomoći za migrante, izbjeglice i tražitelje azila u Bosni i Hercegovini, vodeći računa i o zdravlju javnosti. Ukratko, prioriteti i radnje poduzete u cilju smanjenja širenja COVID-a 19 među migrantima nisu i ne trebaju se razlikovati od onih koje se poduzimaju za lokalno stanovništvo.

Preokret, Foto: YouTube

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top