DEJAN SPALOVIĆ: Zašto su se prištinski pregovarači povukli sa sastanka u Vašingtonu?

Različite koncepcije Vašingtona i Berlina oko rešavanja kosovske krize ozbiljno prete da u pitanje dovedu nastavak dijaloga Beograda i Prištine. Svega dva i po dana pre održavanja najavljenog sastanka predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Hašima Tačija u Beloj kući podignuta je optužnica za ratne zločine protiv predsednika privremenih kosovskih institucija, što je dovelo do otkazivanja sastanka u Vašingtonu najavljenog za sutra.

Vest o optužnici pojavila se kada je Tači već bio na putu ka Vašingtonu, gde je najavio učešće na sastanku posvećenom jačanju ekonomskih odnosa s Beogradom, čiji je domaćin trebalo da bude specijalni izaslanik američkog predsednika Ričard Grenel.

Grenel je i na „Tviteru” potvrdio da je subotnji susret odložen. „Hvala, premijeru Hotiju. Razumemo vašu odluku i iščekujem promenjeni datum sastanka uskoro”, napisao je Trampov specijalni izaslanik

I Tači, ali i kosovski premijer Avdulah Hoti otkazali su dolazak u SAD. Nakon toga, objavljeno je da je Grenel s Vučićem razmotrio novonastalu situaciju. „U konsultaciji s predsednikom Vučićem Grenel je, posle otkazivanja Albanaca, odlučio da pomeri sastanak”, rečeno je Tanjugu u Kabinetu predsednika Srbije.

Grenel je i na „Tviteru” potvrdio da je subotnji susret odložen. „Hvala, premijeru Hotiju. Razumemo vašu odluku i iščekujem promenjeni datum sastanka uskoro”, napisao je Trampov specijalni izaslanik. Ko je pritisnuo dugme i aktivirao eksploziv pre nastavka dijaloga dve strane? Sagovornici „Politike”, ali i dobri poznavaoci prilika u ovom delu Evrope, prstom upiru u Berlin, ali i američku „duboku državu” koja na sve načine pokušava da oslabi pozicije Donalda Trampa pre američkih predsedničkih izbora u novembru.

Da je to dobro usklađena akcija, može da potvrdi i to što je Hoti juče bio u Briselu, gde je razgovarao o nastavku dijaloga pod okriljem EU, ali je zato odbacio svaku mogućnost da sutra bude u Vašingtonu. Hoti je objasnio da zbog dešavanja u vezi s optužnicama koje je podnelo Specijalno tužilaštvo protiv Hašima Tačija i lidera DPK Kadrija Veselija, on mora da se vrati iz Brisela u Prištinu.

Vest o optužnici pojavila se kada je Tači već bio na putu ka Vašingtonu, gde je najavio učešće na sastanku posvećenom jačanju ekonomskih odnosa s Beogradom, čiji je domaćin trebalo da bude specijalni izaslanik američkog predsednika Ričard Grenel

Podizanje optužnice protiv Tačija pokazalo je da se EU ne miri sa sporednom ulogom u pregovorima. Bivši američki ambasador u Srbiji Vilijam Montgomeri smatra da je objavljivanje predloga optužnice Tačija i Veselija još jedan primer širenja jaza između SAD i EU. Kaže da niko neće poverovati da je slučajnost što je optužnica obelodanjena uoči sastanka predstavnika Beograda i Prištine u Beloj kući i da je reč o pokušaju dezavuisanja Grenelove inicijative. Montgomeri, međutim, skreće pažnju da „suprotstavljene pozicije SAD i EU garantuju da u doglednoj budućnosti neće biti pronađeno rešenje kosovskog problema”.

Istoričar Saša Adamović za „Politiku” kaže da je uveren da vreme podizanja optužnice nije slučajnost i da iza toga stoji američka „duboka država” i neke zemlje Zapadne Evrope koje se protive tome da Grenel vodi dijalog. Ističe da je to sredstvo napada na Trampa pred izbore. „Jasno je da su u pitanju potpuno različite koncepcije rešavanja kosovskog pitanja. Očito je da Berlin, Brisel i ’duboka država’ imaju istovetne stavove i insistiraju da Srbija prizna nezavisnost Kosova u sadašnjim granicama. Naravno oni to zavijaju u šećernu oblandu da bi Srbi to lakše progutali i zato navode da je neophodno što pre potpisati pravno obavezujući sporazum Beograda i Prištine i spominju nekakvo obostrano priznavanje”, navodi Adamović.

Bivši američki ambasador u Srbiji Vilijam Montgomeri smatra da je objavljivanje predloga optužnice Tačija i Veselija još jedan primer širenja jaza između SAD i EU.

Kaže i da ta opcija, naravno, za Srbiju nije prihvatljiva i njeno prihvatanje bi značilo definitivno odustajanje od borbe za zaštitu državnih i nacionalnih interesa. Adamović dodaje da je ideja predsednika Trampa da se dijalog nastavi tako što bi se Beograd i Priština fokusirali na ekonomiju i rešavali probleme privrede i razvoja infrastrukture mnogo realističniji pristup. To bi pružilo više mogućnosti da kroz relaksiranje odnosa između Beograda i Prištine dođemo do drugačijeg, za Srbe povoljnijeg načina za rešavanje ovog problema, navodi Adamović.

Da je podizanje optužnice protiv Hašima Tačija Pirova pobeda Nemačke i pokušaj da se minira inicijativa Vašingtona za nastavak dijaloga o KiM, ocenjuje direktorka Centra za evroatlantske studije Jelena Milić. Kako kaže, sada je „ogoljeno” koliko su akteri spremni da manipulišu mehanizmima tranzicione pravde da bi minirali Grenelove i Trampove napore. Dodaje da je razumljivo to što Tači nije hteo da ide u Vašington, ali joj je manje razumljivo što to nije želeo ni Hoti. Jelena Milić kaže da potez Specijalizovanog tužilaštva Kosova koji je suprotan praksi, nije iznenađujući i da na to upućuje nedavna izjava jednog od ključnih aktera nemačke političke scene Pitera Bajera koji je, kako tvrdi, pozvao predstavnike Beograda i Prištine da ne idu u Vašington i ne prihvataju nikakav „prljavi” sporazum Ričarda Grenela.

Objašnjavajući zašto nema dilemu da je ovo još jedan u nizu napada na Trampa pred novembarske predsedničke izbore, Adamović kaže da se to nadovezuje na sve ono što se sada događa u Americi. „Izgleda da Hoti razume da je odlazak u Belu kuću na sastanak sa ambasadorom Grenelom i eventualno sa predsednikom Trampom za kosovske Albance gubljenje vremena. Ono što bi im se tamo dogodilo ne uklapa se u njihovu ideju da je zapravo ishod razgovora Beograda i Prištine unapred određen i da će Srbija bezuslovno priznati takozvanu nezavisnost Kosova. Pošto znaju da za te megalomanske ambicije Albanaca sadašnja administracija neće imati razumevanja, Hoti odlazi tamo gde još Albanci imaju 100 odsto podršku za svoje ideje”, navodi Adamović.

I Tači, ali i kosovski premijer Avdulah Hoti otkazali su dolazak u SAD. Nakon toga, objavljeno je da je Grenel s Vučićem razmotrio novonastalu situaciju. „U konsultaciji s predsednikom Vučićem Grenel je, posle otkazivanja Albanaca, odlučio da pomeri sastanak”, rečeno je Tanjugu u Kabinetu predsednika Srbije.

Naglašava da su se međunarodni odnosi u svetu radikalno promenili i da je situacija u regionu drugačija i dodaje da je jasno da od Trampove administracije Priština više nema nikakvu blanko dozvolu da radi šta hoće. „Neophodno je i dalje voditi aktivnu i strpljivu politiku prema KiM, posle dužeg vremena stvari su se okrenule tako da su se naše šanse povećale u smislu povoljnijeg rešavanja kosmetskog problema. Na globalnom planu imamo podršku najmanje dve od tri najveće svetske sile, Rusije i Kine, koje su naši pouzdani i strateški partneri i sigurni glasovi u UN na mestu gde se na kraju pitanje KiM jedino može rešavati ”, zaključuje Adamović.

Vukoičićeva: Dve struje u politici SAD

Politikolog Jelena Vukoičić, koja navodi da u američkoj politici postoje dve struje koje se sukobljavaju u svemu i to rade i oko Kosova. Za naš list kaže da je daleko od toga da je Grenel na našoj strani, ali kao i drugi ljudi iz Trampove administracije, pokazao je bar izvesnu spremnost za postizanje neke vrste kompromisa. „Dok ljudi iz bivše administracije koji su i stvorili lažnu državu Kosovo, apsolutno ne žele ni minimum kompromisa, već žele da svoj projekat isteraju do kraja naravno na način na koji bi Srbija apsolutno sve izgubila, a kosovski Albanci dobili sve što su zamislili sa svojim mentorima. Na svaki mogući način će ti ljudi pokušavati da sabotiraju predsednika Trampa i njegove ljude i to čine namerno pre američkih izbora”, kaže Vukoičićeva.

Petrič: Priština trenutno veliki faktor nesigurnosti

Priština je u ovom trenutku veliki faktor nesigurnosti, ocenio je, povodom objavljivanja optužnice protiv Hašima Tačija i drugih kosovskih političara, bivši specijalni izaslanik EU za Kosovo Volfgang Petrič. Petrič je pre odlaganja sastanka u Beloj kući rekao i da bi bilo dobro da predsednik Aleksandar Vučić ide u Vašington i prethodno u Brisel, kao razboriti političar koji potvrđuje da nema rešenja bez EU. „Kosovo trenutno ima veoma slabu vladu i to je veliki problem. U Beogradu, nakon izbora, vlast je značajno ojačana i ima snažniji položaj u skupštini, a imala bi i u slučaju referenduma. To nije slučaj u Prištini”, rekao je Petrič za Tanjug.

Naglašava da su se međunarodni odnosi u svetu radikalno promenili i da je situacija u regionu drugačija i dodaje da je jasno da od Trampove administracije Priština više nema nikakvu blanko dozvolu da radi šta hoće. „Neophodno je i dalje voditi aktivnu i strpljivu politiku prema KiM, posle dužeg vremena stvari su se okrenule tako da su se naše šanse povećale u smislu povoljnijeg rešavanja kosmetskog problema.

Takođe ukazuje i na sve veću popularnost Albina Kurtija. Zbog svega toga Petrič je uveren da će pre ili kasnije doći do izbora na Kosovu. Što se Srbije tiče, kaže da bi ona i dalje trebalo da radi na pronalaženju rešenja i da sama treba da odluči ko će biti njen predstavnik u dijalogu, pošto je Ustavni sud u Prištini odlučio da to bude premijer. „Mislim da bi bilo svrsishodno da to bude predsednik Aleksandra Vučić, a tehnička pitanja mogu biti prebačena na ekspertski nivo”, objasnio je on.

Nemački mediji: Tači se nadao američkoj protekciji

Zapadni mediji su posvetili značajan prostor optužnici protiv Hašima Tačija. Tako je bečki dnevnik „Standard” napisao da se Tači već radovao fotografijama sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući, a umesto toga je Tužilaštvo Specijalnog suda podigao optužnicu protiv njega zbog ratnih zločina. Nemački mediji tužbu protiv Tačija vide kao veliku šansu za Kosovo.

Zapadni mediji su posvetili značajan prostor optužnici protiv Hašima Tačija

Tako je Dojče vele preneo da se Tači nadao da će ga Vašington spasiti i da je tim povodom s njim prošle nedelje razgovarao novinar Mihael Martens iz „Frankfurter algejmane cajtunga”, koji je napisao da su zapadne diplomate dugo sumnjale da se Tači nadao američkoj protekciji jer je Vašingtonu potreban pouzdan partner i da će na kraju izbeći optužnicu za ratne zločine.

Petronijević: Optužnica pravno-teroristički čin

Odluka Specijalnog tužilaštva da objavi optužnicu protiv Hašima Tačija i Kadrija Veselija, pre nego što je to potvrdio Specijalni sud, predstavlja akt političkog pritiska i manipulacije, ali pre svega pravno-teroristički čin usmeren na onemogućavanje razgovara koji su bili zakazani u Vašingtonu, rekao je za „Kosovo onlajn” advokat Goran Petronijević. On je istakao da je protiv osnivanja ad hok sudova, kao što je bio protiv Haškog tribunala, jer takvi sudovi služe za politički pritisak, što se pokazalo i na prekjučerašnjem primeru optužnice Specijalnog tužilaštva.

Peskov: Putin i Vučić suštinski razmotrili situaciju na Balkanu

Rusija smatra da svako rešenje kosovskog pitanja mora da se zasniva na poštovanju Srbije i da bude zasnovano na rezoluciji Saveta bezbednosti UN, izjavio je juče portparol Kremlja Dmitrij Peskov na konferencije za medije i dodao da je stav Ruske Federacije o pregovorima oko, kako je rekao, nepriznatog Kosova dobro poznat, prenosi agencija Tas. Smatramo, dodao je on, da svako rešenje mora da bude zasnovano na principima poštovanja Republike Srbije, a takođe treba da bude predloženo i realizovano u skladu sa „relevantnom rezolucijom Saveta bezbednosti UN”.

Priština je u ovom trenutku veliki faktor nesigurnosti, ocenio je, povodom objavljivanja optužnice protiv Hašima Tačija i drugih kosovskih političara, bivši specijalni izaslanik EU za Kosovo Volfgang Petrič. Petrič je pre odlaganja sastanka u Beloj kući rekao i da bi bilo dobro da predsednik Aleksandar Vučić ide u Vašington i prethodno u Brisel, kao razboriti političar koji potvrđuje da nema rešenja bez EU

Odgovarajući na pitanje da prokomentariše izveštaje pojedinih srpskih medija da se na sastanku sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, u Moskvi 23. juna, ruski predsednik Vladimir Putin založio za to da u razgovorima Beograda i Prištine posreduje EU, a ne SAD, Peskov je istakao da su Putin i Vučić suštinski razmotrili situaciju na Balkanu. On je napomenuo da su uvodne izjave dvojice predsednika bile javne i da je to sve što su smatrali da može da bude i saopšteno medijima.

Priština je u ovom trenutku veliki faktor nesigurnosti, ocenio je, povodom objavljivanja optužnice protiv Hašima Tačija i drugih kosovskih političara, bivši specijalni izaslanik EU za Kosovo Volfgang Petrič

Odgovarajući na pitanje da li je stav Moskve da dijalog Beograd i Prištine treba da bude čisto evropski ili bi američko učešće takođe moglo biti korisno, portparol ruskog predsednika je odgovorio da je to manje važno pitanje. „Najvažniji je rezultat dijaloga”, rekao je Peskov. Rekao je i da Kremlj veoma pažljivo prati razvoj situacije kada je reč o optužnicama protiv Hašima Tačija i Kadrija Veselija.

Mišel: EU očekuje nastavak dijaloga u julu

Brisel – Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel istakao je juče hitnu potrebu napretka u dijalogu Beograda i Prištine, napominjući da Evropska unija očekuje nastavak tog dijaloga u julu u Briselu. „Nedavno imenovanje ambasadora Miroslava Lajčaka za specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine pokazuje usredsređenost EU na ovaj dijalog, čiji je nastavak sada planiran za jul 2020. u Briselu”, rekao je Mišel nakon sastanka sa kosovskim premijerom Avdulahom Hotijem u Briselu, prenosi Beta. Povodom optužnice protiv Hašima Tačija, rekao je da je „važno da Specijalna veća i Specijalno tužilaštvo budu u mogućnosti da nezavisno rade svoj posao, bez ikakvog spoljnog mešanja”.

A portparol Evropske komisije Peter Stano je na pitanje novinara kako će optužnica protiv Tačija uticati na dijalog rekao da EU ne komentariše poteze nezavisnih institucija poput Specijalnog tužilaštva i Specijalnog sudskog veća, ali da snažno podržava te institucije.

Izvor: politika.rs, Foto: Preoket, Alo.rs

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top