HAŠIM TAČI U HAGU: U optužnici se tereti za “niz zločina protiv čovečnosti”

Predsednik Kosova Hašim Tači danas će u Hagu, na poziv Specijalizovanog tužioca, biti ispitan povodom optužnice za ratne zločine.

Ovo je prvi put da javnost zna da je jedna osoba pozvana na intervju, nakon što je optužnica protiv te osobe već podnesena na razmatranje. Nije međutim poznato u kakvom je svojstvu Tači pozvan na intervju.Kancelarija Specijalizovanog tužioca je krajem juna saopštila da je protiv Tačija 24. aprila podnesena optužnica na razmatranje, na osnovu koje se on i predsjednik Demokratske partije Kosova Kadri Veselji kao i “druga lica” u deset tačaka terete za niz zločina.

Sudija za prethodni postupak ima najviše šest meseci od dana podnošenja optužnice da potvrdi ili odbaci optužnicu u cijelosti ili djelimično.

Tači je 29. juna izjavio da će, ukoliko navodi iz optužnice budu potvrđeni, istog časa podnieti ostavku kao predsednik i da će se suočiti s njima.

On je istakao da će “nositi taj teret i braniti sebe i našu borbu za slobodu” i da neće dozvoliti da “lažne optužbe odvlače pažnju Kosova od zauzimanja mjesta u međunarodnoj zajednici, kao člana Ujedinjenih nacija, NATO-a i Evropske unije”.

Sudija za prethodni postupak koji odlučuje o Tačijevoj optužnici je Francuz Nikola Giju.

Ukoliko se on uveri da je osnovana sumnja utvrđena od strane tužioca, sudija potvrđuje optužnicu i počinje suđenje. Ako se u to ne uvjeri, optužnica se odbacuje.

Na osnovu Pravilnika o postupku i dokazima pred Specijalizovanim većima, sudija za prethodni postupak i specijalizovani tužilac mogu da se sastaju tokom istrage i pre potvrđivanja optužnice.

Sudija od tužioca može tražiti dodatni materijal za potkrepljivanje optužbi, ili može da zahtijeva preispitivanje optužnice sa ciljem da se pruže konkretniji podaci u odnosu na jednu ili sve optužbe, kao i u odnosu na konkretno postupanje osumnjičenog.

Sudija takođe može da zatraži od tužioca da smanji broj optužbi ili suzi njihov opseg.

Tek nakon potvrđivanja nekih ili svih dijelova optužnice, osumnjičeni stiče status optuženog i sudija može da izda nalog za hapšenje ili sudski poziv za stupanje pred sud.

Optužnica postaje javna nakon njenog potvrđivanja, a u izuzetnim okolnostima, ako tužilac ima valjan razlog prije potvrđivanja, sudija može iz bezbjednosnih razloga, kako bi sprečio bekstvo optuženog, da izda nalog za privremeno neobelodanjivanje optužnice javnosti.

Optužnica se najkasnije objavljuje do prvog stupanja optuženog pred sud.

U optužnici od deset tačaka precizira se da se Tači, Veselji i “ostali” terete “za niz zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina, uključujući ubistvo, prisilno nestajanje lica, progon i mučenje”.

U optužnici se navodi da Tači, Veselji i drugi osumnjičeni iz optužnice snose krivičnu odgovornost za skoro 100 ubistava.

“Žrtve krivičnih djela iz optužnice su stotine lica čiji je identitet poznat i među kojima su kosovski Albanci, Srbi, Romi i lica drugih nacionalnosti, kao i politički protivnici”, navodi se u saopštenju.

Uz napomenu da “optužnica predstavlja isključivo optužbu”, zaključuje se:

“Ona je rezultat dugotrajnih istraga i odražava uverenje tužilaštva da može da dokaže van razumne sumnje sve optužbe sadržane u njoj. Sudija za prethodni postupak Specijalizovanih veća Kosova trenutno ispituje optužnicu kako bi odlučio da li da je potvrdi“.

Takođe se navodi da je specijalni tužilac smatrao nužnim da o optužbama izda javno saopštenje usled “kontinuiranih pokušaja Tačija i Veseljija da ometaju i podrivaju rad Specijalizovanih vijeća”.

Specijalizovana vijeća u Hagu su replika kosovskog pravosudnog sistema u malom. Osnovana su pri svakom nivou sudskog sistema na Kosovu, od Osnovnog do Ustavnog suda i upošljavaju samo međunarodno osoblje.

Finansira ih uglavnom Evropska unija, a formirana su na insistiranje međunarodne zajednice.

Specijalizovano tužilaštvo istražuje navodne zločine pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) počinjene nad etničkim manjinama i političkim rivalima koji se pominju u izvještaju Savjeta Evrope iz 2011. godine, čiji je autor švajcarski senator Dik Marti.

Prve optužnice podnete su u februaru tekuće 2020. godine, a još jedna je podneta aprila.

Pred Tužilaštvom od januara prošle godine traju ispitivanja bivših pripadnika OVK, bilo u svojstvu osumnjičenih ili u svojstvu svjedoka.

Na razgovor su do sada bili pozvani bivši premijer Ramuš Haradinaj (Ramush), te ostali rukovodioci OVK-a Azem Sulja (Syla), Sami Ljuštaku (Lushtaku), Rustem Mustafa, Šukri Buja, a početkom decembra na razgovor je pozvan i Kadri Veselji, predsjednik Demokratske partije Kosova i bivši predsjednik Skupštine Kosova. Jedan broj njih se branio ćutanjem.

Predsednik Kosova Hašim Tači, koji je u vreme izglasavanja ustavnih amandmana za formiranje suda 2015. bio prvi zamjenik premijera i šef diplomatije, krajem prošle godine je u pismu američkom državnom sekretaru Majku Pompeu (Mike Pompeo) iznio uvjerenje da sud u Hagu radi suprotno od onoga kako je prvobitno bilo predviđeno i dogovoreno.

Tači smatra da namjera kosovskih institucija nikada nije bila da rad cijelog suda bude u trećoj državi, u ovom slučaju u Holandiji, te da “stvaranje paralelnih institucija” vjerovatno neće pozitivno uticati na kosovski pravni sistem“.

Takođe, podseća da je prvobitno bilo predviđeno da će se istražiti zločini počinjene na obje strane konflikta, što se ispostavlja da nije slučaj. Tači je zatražio od američke vlade da hitno uzme u obzir “da su kritične reforme poduzete prije nego što se stvari dalje odvijaju”.

Pompeo je na Tačijevo pismo odgovorio da bi “ukidanje ili podrivanje radne strukture ili lokacije Specijalizovanih vijeća ili Specijalizovanog tužilaštva na bilo koji način ozbiljno naštetilo međunarodnom kredibilitetu i ugledu Kosova”.

Međutim i pored takvog odgovora, iz Tačijevog ureda su prethodno za RSE rekli da on “i dalje stoji iza svog pisma, sve dok se navedene zabrinutosti ne reše na odgovarajući način”.

IZVOR: Vijesti FOTO: Preokret

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top