PREOKRET ISTRAŽUJE: Čije su reke u Srbiji? (VIDEO)

Poslednjih nekoliko godina javnost u regionu je često bila obaveštena o pokušajima izgradnje malih hidroelektrana na više lokacija u Srbiji, što je izazivalo nezadovoljstvo kako meštana okolnih sela, tako i organizacija za zaštitu životne sredine. Neretko bi dolazilo do tenzije i fizičkog sukoba meštana i aktivista sa jedne i investitora odnosno njihovog privatnog obezbeđenja sa druge strane, prilikom pokušaja da se izvedu radovi za izgradnju hidroelektrana.

Odbranimo reke Stare Planine

Tako su meštani sela Topli Dol na Staroj planini i aktivisti okupljeni oko pokreta „Odbranimo reke Stare planine“ stali u odbranu obližnje reke, poznate po bogatom biljnom i životinjskom svetu, tako što su organizovali dnevne i noćne straže ne bi li zaustavili radove na izgradnji hidroelektrane. Takođe, u januaru 2019. godine održan je i prvi protest u Beogradu u organizaciji ovog udruženja sa zahtevom da se obustave sve izgradnje malih hidroelektrana širom Srbije koje nanose trajnu štetu životu u biotokovima, ali i stanovnicima koji žive u blizini reka.

Nakon višemesečne borbe, koju je obeležio i sukob sa investitorom i njegovim privatnim obezbeđenjem, koji je pokušao da sprovede gradnju dva dana pre isteka dozvole za izgradnju, meštani su u jesen 2019. godine odbranili toplodolsku reku, a radovi su u potpunosti obustavljeni budući da se investitor povukao.

Pre dve godine, investitor MHE „Zvonce“, započeo je izgradnju male hidroelektrane na Rakitskoj reci u blizini sela Rakita u opštini Babušnica. Radovi na Rakitskoj reci izazvali su zabrinutost i negodovanje meštana, kojima su se takođe pridružili aktivisti iz organizacije „Odbranimo reke Stare planine“. Izvođenje ovih radova takođe je bilo obeleženo velikom tenzijom i sukobima sa privatnim obezbeđenjem, koje je investitor angažovao.

Nakon pritiska javnosti, usledila je i prijava Ministarstva životne sredine protiv investitora, s obzirom na to da je konstatovano kako radovi nanose štetu životnoj sredini odnosno biljnom i životinjskom svetu, koji čine i zaštićene vrste poput potočne pastrmke i rakova, u ovoj reci i njenoj okolini. Nadležna inspekcija uočila je pojavu klizišta, vegetacija na jednoj obali reke je gotovo potpuno uništena, a nizvodno od vodozahvada cevovod je postavljen u okviru prirodnog korita, što je zabranjeno, budući da narušavanjem rečnog korita i dna eko sistem biva ugrožen.

Upravni sud i prebacianje odgovornosti

 Ipak, nakon prijave i zabrane radova, Upravni sud u Beogradu je nedavno uvažio žalbu investitora i naložio Ministarstvu životne sredine da preispita rešenje o zabrani izvođenja radova na Rakitskoj reci. Time se produžava agonija u vezi sa spornom hidroelektranom i nastavlja borba građana i aktivista za očuvanje ove reke.

Ovo nisu izolovani slučajevi spornih izgradnji mini hidroelektrana. Takvih slučajeva ima širom Srbije, od Stare planine, preko Kopaonika, u čijoj je okolini izgrađeno četrnaest malih hidroelektrana, do Arilja itd, a čitav ovaj proces karakteriše prebacivanje odgovornosti između nadležnih institucija – ministarstava, policije, lokalnih samouprava. Postavlja se pitanje kome zapravo pripadaju reke u Srbiji, da li svako i bez odgovarajuće dozvole može doći i graditi na njima, ne poštujući pritom minimalne ekološke uslove.

Problem u vezi sa izgradnjom malih privatnih hidroelektrana ne postoji odskora, a u Srbiji već ima oko sto deset ovakvih hidroelektrana. Naime, Republika Srbija je još 2006. godine postala član Evropske energetske zajednice, sa namerom da u cilju zaštite životne sredine koristi i veći broj energije iz obnovljivih izvora. Iako je cilj bio zaštititi prirodu, došlo se do suprotnog efekta.

Država je u čitav ovaj projekat ušla nedovoljno pripremljena. Pre početka izgradnje prvih mini hidroelektrana nije, kako kažu stručnjaci, napravljena nijedna studija na kojim bi se rekama one mogle graditi. Bez plana i odgovarajuće regulative, započelo se sa nesistemskom i nestručnom izgradnjom hidroelektrana, što je kao posledicu imalo zagađivanje reka, životne sredine i nanošenje velike štete stanovništvu koje živi u blizini reka i zavisi od njih.

Prilikom izvođenja ovakvih radova pokrenuta su klizišta, isušena su rečna korita, a rečne životinjske vrste počele su da izumiru. Sve to primoralo je neke opštine širom Srbije da zabrane dalju izgradnju ovih hidroelektrana.

 Konfuzija i haos

Uprkos tome, neki investitori ne pribavljaju sve neohodne dozvole za rad, pravdajući se time da ih o tome nisu obavestile lokalne samouprave ili da će odgaovarajuće dozvole za izgradnju pribaviti naknadno.

Neretko se dešava da se zamerke Zavoda za zaštitu životne sredine u vezi sa uslovima za izgradnju ignorišu ili da Ministarstvo zaštite životne sredine podnese prijavu protiv investitora, a da nadležna lokalna samouprava ipak izda građevinsku dozvolu. Na takav način stvara se totalna konfuzija i haos, dok nadležne institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu.

U takvom haosu, meštani u blizini čijih se naselja grade male hidroelektrane prinuđeni su da, zajedno sa nevladinim organizacijama i udruženjima koja se bave zaštitom životne sredine, uzimaju pravdu u svoje ruke, što često za posledicu ima napete pa i nasilne scene kada se oni sukobe sa investitorima i njihovim obezbeđenjem.

Takođe, neretko se dešava da protiv meštana i aktivista budu podignute krivične ili prekršajne prijave. Pa ipak, istrajavajući u svojoj borbi, građani uspevaju da odbrane svoje reke, kao što je to slučaj sa meštanima Toplog dola i Rakite.

Dok se čeka na rešenje ovog ekološkog problema, nanosi se trajna i nenadoknadiva šteta prirodi. Predstavnici države najavili su da će nakon formiranja nove Vlade Republike Srbije biti donet poseban zakon kojim će biti zabranjeno izvođenje radova na onim rekama i vodenim tokovima koje predstavljaju prirodno bogatsvo Srbije i od posebnog su značaja za sve njene stanovnike.

Dosada za nelegalno izvođenje građevinskih radova i propusta prilikom izdavanja dozvola te za nanošenje štete vodenim tokovima i životnoj sredini još uvek niko nije odgovarao. Da li će naredna vlada doneti najavljeni zakon i u kolikoj će on meri u praksi biti sprovodljiv, to jest da li će nadležne institucije obavljati svoj posao prilikom izgradnje malih hidroelektrana i proizvodnje energije, ostaje da se vidi u nekom budućem periodu.

Piše: Marina Simić za Preokret
Foto: Arhiva Preokreta

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top