PODMAZIVANJE TENZIJA: Vraća li se Bajdenova administracija iranskom nuklearnom sporazumu?

Dok se novoizabrani američki predsjednik Joe Biden sprema službeno preuzeti dužnost 20. januara, nakon što je na izborima pobijedio dosadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, sve je izglednije da će se nova administracija vratiti pregovorima s Iranom o nuklearnom programu te zemlje, a možda i vratiti obavezama iz nuklearnog sporazuma (5+1) koji je 2015. godine zaključila administracija Baracka Obame.

Da se povećavaju izgledi za to govori i stav koji je zauzela nova američka administracije, čije su se značajke očitovale u sloganu “Amerika se vraća”, u smislu značajnijeg okretanja unutrašnjim pitanjima, ponovnom redanju stvari na domaćoj sceni i suočavanju s velikim problemima. Na vrhu liste se nalaze ekonomija i pandemija korona virusa, o čemu su govorili Biden i potencijalni članovi njegove administracije još od njegove predizborne kampanje i nakon pobjedničkog govora.

Izraelska nadmoć

Tokom četiri godine vladavine Trumpove administracije, američka strategija zasnivala se na vršenju maksimalnog pritiska na Iran. Kao rezultat toga, Trump je u maju 2018. godine obznanio da se Amerika povlači iz nuklearnog sporazuma te nametnuo dodatne sankcije koje su ostavile velike ekonomske posljedice na Teheran.

Naravno, glavni poticatelj koji stoji iza Trumpovog povlačenja iz nuklearnog sporazuma bio je Izrael, kao njegov najglasniji protivnik, jer je sporazum vidio kao direktnu prijetnju teoriji regionalne superiornosti.

Tel Aviv je smatrao da će nuklearni sporazum pružiti Iranu veće šanse da dođe do nuklearne bombe u budućnosti, pored toga da je relativno ograničio sposobnost izraelskog Mossada (obavještajne službe koja djeluje u inostranstvu) da djeluje i provede atentate na niz iranskih naučnika koji rade na nuklearnom projektu.

Iran nije skrivao, što se moglo primijetiti u izjavama više dužnosnika te zemlje, svoje radovanje zbog usmjerenja Bidenove administracije prema iranskom nuklearnom pitanju, posebno nakon što je to usmjerenje postalo jasnije, budući da su američke sankcije počele ostavljati sve više traga na iransku ekonomiju.

Strateški udarac

Međutim, nove promjene bile su zvono za uzbunu i u Izraelu i među američkim saveznicima na Bliskom istoku. U svemu tome, Iran je primio strateški udarac na polju svog nuklearnog projekta, kada je izveden atentat na nuklearnog naučnika Mohsena Fakhrizadeha 27. novembra.

Taj udarac, za koji Teheran vjeruje da je odgovoran Tel Aviv, desio se u vrlo osjetljivo vrijeme s ciljem da ponovno poremeti računice na sceni.

Međutim, Iran je staloženo pristupio odgovoru na atentat, u nastojanju da ostvari veće dobitke u više pravaca, umjesto zamke koja mu je postavljena, iako su iranski dužnosnici naglašavali kako je odgovor neizbježan, ali da će doći u pravo vrijeme i na pravi način.

Ono što je ohrabrilo Iran na ovakav stav bila su uvjeravanja niza drugih aktera – posebno partnera u nuklearnom sporazumu (Rusije, Kine, Francuske, Britanije i Njemačke) – da su predani tom sporazumu. Pozvali su Teheran da ne poduzima korake koji bi vodili eskalaciji, posebno jer se bliži odlazak predsjednika Trumpa iz Bijele kuće.

Iranski potezi

Iran je odlučio da stvari prepusti stvarnim procesima dajući prednost tome da se sačeka da Joe Biden službeno preuzme vlast. Istovremeno je radio na jačanju svog političkog položaja i na terenu u slučaju da se eventualno nađe za pregovaračkim stolom s novom američkom administracijom te da pribavi nove jake karte koje bi mu uveliko poslužile u slučaju povratka prethodnom nuklearnom sporazumu  ili čak ponovnim pregovorima radi postizanja novog sporazuma.

Početkom decembra iranski parlament je jednoglasno usvojio odluku da se poveća proizvodnja uranija obogaćenog 20 posto na 120 kilograma, što bi doprinijelo ubrzanju stope obogaćivanja.

Iran je također dobrovoljno saopćio da inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju dozvoljava ulazak na iransku teritoriju i posjetu brojnim nuklearnim postrojenjima.

Iran i dalje odbija da se vrati pregovorima o nuklearnom programu i drži se retorike pritužbi, s obzirom na to da atentat na Fakhrizadeha predstavlja veliko kršenje sporazuma. Upravo to je i potaknulo Iran da poduzme prethodne korake kao odgovor na atentat, koji bi izvukli ćilim ispod nogu Izraela i lišili ga plodova atentata na iranskog naučnika.

Razmatranja koja se moraju uzeti u obzir

U tom kontekstu, izgledi i šanse za povratak nuklearnom sporazumu podliježu sljedećim razmatranjima:

Prvo: Izrael pokušava izvršiti veliki pritisak na novu američku administraciju kako se ni na koji način ne bi vratila sporazumu, što će se teško riješiti, jer će Izrael povećati prepreke na putu bilo kakvih mogućih američkih koraka u ovom smjeru.

Drugo: Iran vjeruje da su pregovori o ovom pitanju upotpunosti zatvoreni i da se povratak na sporazum mora temeljiti na onome što je prethodno dogovoreno. Vjerojatno je stvar u tome da će Iran podići gornju granicu političkih okvira prije nego što krene u pregovarački proces za povratak na sporazum ili postizanje novog sporazuma.

Dok se to ne postigne, Iran će imati praktičnu korist jer će dobiti priliku da ubrza tempo obogaćivanja uranija i napravi veći napredak u svom strateškom programu.

Treće: Ova pitanje koje nalikuje hodanju po minskom polju čeka da se Biden pozabavi njegovim detaljima na način koji će sačuvati američku strategiju na Bliskom istoku, pri čemu treba imati na umu tešku zaostavštinu Trumpove administracije u regiji čija je glavna briga bila sigurnost Izraela.

Unatoč složenosti ovog pitanja, koje je korišteno u propagandne svrhe tokom Bidenove predsjedničke kampanje, njegovo rješavanje bi stavilo tačku na isticanje problema američke ekspanzije i saniralo nedostatke u vanjskoj politici u kojoj je Trumpova administracija proizvela skup međusobno isprepletenih pitanja.

Ukratko, vjerojatno će doći do vraćanja nuklearnom sporazumu u prijašnjem obliku, dok će Iran preispitati svoje nedavne odluke i odustati od njih kako bi osigurao nastavak sporazuma.

Uz sve to, osim ako se ne dese neke promjene prije Bidenovog stupanja na dužnost, postoje i druga pitanja koja će Sjedinjene Američke Države razmatrati vezano za ​​Iran, osim  nuklearnog programa te zemlje, između ostalog, pokušaj da se okruži i udalji od kineskog zmaja, što se očitovalo u nametanju američkih sankcija brojnim kineskim kompanijama koje posluju s Iranom.

Izvor; Agencije, Foto: YouTube, printscreen

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top