ELIEZER PAPO, IZ ZEMBILJA KUDUS-EFENDIJE: Drugi fildžan ciJonizma

Ne prođi puno, unatoč uputstvima našeg dragog tadž-štaba, vezanim za koronafrtutmu i njojzine koronaluke, opet se Kudus-efendija uputi u čaršiju, ko na kafu će. Kako j ovi koptiso, tako namah isti oni hajirlija otprošle hefte, prikuči peškun, efendiji us koljeno.

Boga t, Kudus-eff. đe smo ono stali. Baš si mi bio počeo pričat kako su Cijonisti, jadni, eto, morali išćerat Palestince…

Jah, eto, prva nacjonalna država koja se tako nečeg sjetla. Nek, eto, Grci i Turci nisu razmjenili stanovništvo.

Drugo je to, moj Kudus-eff. Nemoš to poredt!

Kako je drugo?

Pa, bilo b malo prevše očekivat oTuraka da, poslje svega, njeguju još grčkih secesjonista u njedrima…

Il od Grka da njeguju kocebe još zavojevača?

Tako nekako, sve zavsi s koje strane gledaš… Al, opet, drukčije je, svak je u tom hališ-verišu nešta dobio i nešta izgubio, jedino su Palestinci dibidus donji.

Pa ji Arapi su protjerali arapske Jevreje, iskoro svi’ arapski’ zemalja… đe su živli iljadu-dvije godina.

Kolko to njih…

Više nego Izrael Arapa, u svakom slučaju.

Eški to!

Eški, neški, zraknider vikni pediju, il kako se već zove ovaj djetinji svećitab.

Šta da ukucam, dobri moj, lijepi i čestiti Kudus-efendija?

Naj ti je bolje na okupatosrkom: Džujiš refjudžis from Arab lends.

Saš mi ti, ko da gledam, opet odgodt raspravu, ko biva dok ja ne protabrim.

Bujrum ti tabrit na džep-telefonu, il kakom drugom jeni-sokoćalu. Uostalom, šta s mene spopo, nicam ja izmislio ideju nacjonalne države, nicam oduševljen njeznim „čistunstvom“.

Jah, al uredno opravdavaš.

Ne opravdavam, kuzum, pobrko s me s nekim, i to dobro. Jedino nedam da se jedna država izdvaja ko maksuz kriva, a da se u slučaju svih drugih ista praksa zamete pod „jbg, štatš“ ćilim…

Jazuk ljucke patnje. Ko go’ da je!

Bezbeli, al jel svake ljucke patnje jazuk? Il samo dopola?

Kako sad do pola?

Ne kažem da s ti nužno o’ te fele, al ovog mi nimmeta (na srk će kafe pogledom) razne kvazijanarhiste, šatrokomuniste i kobajagislamiste širom dunjaluka, recimo, ujedinjuje plač nad palestinskom patnjom; al su ljudi i realisti, nisu megalomani, gluvo bilo, pa da bi kritikuj sve razmjene stanovništva đuture… Jok, efendum, samo jennu. Štoj najljefše, nisu ni pesimisti, daleko bilo, pa da b sjetno klimaj glavom nad sve i jennom „insanli“ razmjenom stanovništva. Jok, džanum, nego ti oni lijepo odaberi jennu paradigmatčnu, da ne rečem para dogmatčnu, razmjenu stanovništa: izraelsko-arapsku, pa njojzi otfikari polovinu (jahudijski muhadžeri iz butum Arabistana), a drugu (arapske izbjeglice iz Izraela) uokviri, pa plači. Suza suzu goni! Suze roni jevropsku ljevica, postiđe se stara majka Džafer-begova. Plačom plaču listom islamisti, Jeremija crven ko početnik. Al niđe slike jahudijskih muhadžera… Šta će jim?

Jah, eto, sve go antisemit. Činćiplak! Hajd islamske grupe, al ljevca… U pamet se, moj efendija… nećmo sad pretjerivat!

Jah, tako i jevropski ljevčari misle o sebi… taman tako, kojiti… biva, da su oni imuni na antisemitizam…

Ruku na srce, moj Kudus-efendija, men se ponekad ko učini ko da nemali dio evropske javnosti ko da neđe i uživa u tom da su i Jevreji konačno postali kojioni. Ko biva, sad kad ijoni imaju svoju nacjonalnu državu, koja ureduje… znaš baš ono košto se jalijaši razgale kad vide štrebera đe se blatom uprljo, haman ko rođeni ulčar.

Tu ću ti dat za pravo, sto osto.

Ti, meni?

Ja, tebi!

Uh, kiša će!

Nisam bolan ja namćor kolkog bi me ti metno da sam, al ko Sarajliji, Bosancu i Jugoslovenu, najdirljivije mi je kad se Balkanci, koji svako po vijeka presele stotine iljada ljudi zbog njihovog porijekla, počnu snebivati nad jennom polovinom izraelsko-arapske razmjene stanovništva. Treba bit dobar komad munafika, pa smatrat da je ćul kad turska Hrvatska, Srbija, il Crna Gora, Grčka, Turska il Bugarska stvore nacjonalne države i razmijene „nepoželjno“ stanovništvo s etnokomšilucma, a pred slikom palestinskih muhadžera stat i plakat.

Niko nije reko da j to u redu.

Nije, al je skinuto s dnevnog reda.

Pa b ti da s i ovo tvoje skine s dnevnog reda.

Jok, ja b da se sve otvori.

Znaš kaće se to dest?

Pa što b se onda ovo deslo?

Koje ovo?

Pa to, da s odabere jedna jedina nepravda, da joj se drugo rebro otfikari, i da s tako „pravda“ izgoni.

Nego šta je rješenje tog konkretnog pitanja, bez da ga vratiš u kesu sa svim drugim pitanjima.

Slušaj, ko god oće da cijonizam rezil činimo u sklopu kritke nacjonalne države ko take, bujrum… al pravit od cijonizma bauka, a od Jahudija koloniste koji su, eto, s Marsa pali u “Palestinu” je, brate, lakrdija. Eres Jisrael je komad bivšeg Osmanskog carstva koji je zapo osmanske Jevreje i njihovu braću iz drugih zemalja, baš kao što je Srbija dio bivšeg Osmanskog carstva koji je zapao osmanske Srbe i njihovu braću is Prijeka, il košto je Grčka komad bivšeg Osmanskog carstva koji je zapo Rumeje. Jadne Ćurde nije zapalo niđe ništa, pa vidimo kako se do dana današnjeg prema njima odnose raznorazni k´o bajagi jednovjerni režimi, počev od turskog, preko sirijskog, pa do iračkog, il sličnovjerni, poput šijitskog: persijskog. Osmanski Jevreji su birdaka uzeli svoju sudbinu u svoje ruke, i počeli radt na razvijanju svog barjaka nad svojim komadičkom osmanske teritorije.

Znaš kad bi, da im ne bi Britanaca.

Pa niko tad ne bi niđe ništa bez Jengleza i njihovih mahmuranduma.

Jesu, doduše, u sve su ćuškali svoje prste!

Jesu, al svedno… ti, Bogam, ko da su Jahudije Britancima iz oka ispale.

Jok, Arapi su im.

Niko njima iz oka nije ispo!

Pa što su se onda stavli na jednu stranu?

Privremeno, bolan, da mogu posredovat.

Hoš reć, ko biva, da Balfuorova deklaracja nije služla za instaliranje Jevreja u Palestinu – nego za instaliranje Britanaca ko dilbrokera i pismejkera.

Sabahajrola, Kolumbo-efendija! Zavadi, pa vladaj. Koga bi Britanci razvađali, ako se Jehudije i Arapi ne bi zavadili. Da su Britanci stvarno stigli u jerusalimski sandžak i južne dijelove sirijskog pašaluka s ciljem stvaranja jehudijskog nacjonanog doma, a ne britanske narodne milicije, ne b kasnije ogrančavali jehudijsko useljavanje, sve jednim akćitabom za drugim.

Lijepo ti to, ko da te plaća izraelska ambasada. Ja sam sve mislio da s ti ovdašnji, a ti ispade Izraelac na godšnjem odmoru u Bosni.

Slušaj, što reko oni rahmetli Amer, Sledž Hamer, ovo ću t reć samo jennom: Pošto na Balkanu prevladava etničko pojmanje nacje i nacjonalno pojmanje države, i naši filosemiti i naši antisemiti bi trebali smatrat logičnim da Jehudije imaju isti nakav odnos prema Izraelu kakav Srbi izvan Srbije imaju prema Srbiji, Bošnjaci izvan BiH prema BiH il Rvati izvan Rvacke prema Rvackoj. Ne postoji ni jedan BiH/SFRJ Jehudija koji nema najbližu familiju u Izraelu, što vrlo često i ne mora da bude slučaj sa Srbma u Rvackoj (koji ne moraju uvijek imati porodicu u Srbiji); ili sa Rvatma u Srbiji (koji ne moraju uvijek imati rodbinu u Rvackoj). Samim tim, pitanje odnosa prema Izraelu za SFRJ Jehudije, uključujuć bezbeli i Jehudije BiHaćane, nije samo pitanje odnosa prema Svetoj Zemlji, ili prema etničkoj državi (zaštitnici od svih budućih Holokausta), nego i pitanje odnosa prema članovima porocce koji žive u Izraelu. Ukratko, svi oni koji bi da te vole ko Jehudiju, pod uslovom da se ogradiš od Izraela… mogu materi… Tačno, izraelsko maslo nije za ramazana, prvenstveno zbog toga što nacjonale države po definicji ne učestvuju u ramazanskim takičenjima proizvodnje masla. Al.. svoj ti poso… Izrael je legtimna nacjonalna država, čije djelovanje ako nije iznad evropskog prosjeka, bezbel nije ni mnogo ispod njega. Juzgred… svaki izgubljeni ljudski život jes tragedja, bezbeli… al kad sljedeći put kreneš s delegtimizacjom Izraela samo imaj na umu da je u izraelsko-arapskom sukobu (ne samo izraelsko-palestinskom, nego i izraelsko-jordanskom, izraelsko-egipatskom, izraelsko-iračkom i sl.) u svih posljednjih stogodina na svim stranama živote izgubilo manje ljudi nego u proteklom jugoslovenskom građanskom ratu. Pa ti vidi!

Hoćel baš tako bit?

Hoće, ‘a provjeriš!

Da znaš da hoću.

I još ću ti nešta reć.

Bujrum, efendija, ko svom.

Nekad, eto, ne mogu da s ne zapitam što su u očima nekih muslimanskih društava i država jehudijski i rišćanski šamari tolko ražčiti, pa da su na ove prve navikli i oguglali – a da ovi potonji dovode do iskakanja svih osigurača iz ama baš svih grlića.

Otku ti to?

Šuha! Al sve m se čini izvjesne muslimanske (namjerno ne kažem islamske) tradicije rišćane još i prihvataju ko dostojne protivnike, dok u Jehudijama vide potpuno nemuževne anderdogove. Po te pare, gubt od rišćana nije ugodno, ali je još uvjek časno i prihvatljivo. Istovremeno, gubt od Jehudija je sramno i nedostojno.

Ne mogu ti reć da s pogodio, al ko da nisi puno falio. Nisu ljudi, fakat, pogotovo muslimani, navikli, da se i Jevreji nešta busaju i kofrče.

Jbg, možda se nekom i ne sviđa cjela ta ideja da i Jehudije mogu bit isti nedžaset ko i ostali vas svijet, pa umjesto mesijanskog memleketa jednakosti i adaleta, uspostavt nacionalnu državu sa svim njeznim manama. Za take moralne čistunce, ima ona stara sefardsko-balkanska narodna: KEN NO LE PLAZE LA MINESTRA, KE SALTE POR LA FINESTRA (kome se ne sviđa večera, eno mu [brate] pendžera)!

Piše: Eliezer Papo za Preokret, Foto: YouTube, printscreen

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top