Predsjednica Hrvatskog nacionalnoga vijeća (HNV) u Srbiji Jasna Vojnić zatražila je od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića proglašenje hrvatskog jezika kao službenog na cijelom teritoriju Vojvodine, u gradu Somboru i općinama Apatin i Bač, objavljeno je u petak navečer na portalu HNV-a.
Čelnica Vijeća pozvala se na odluku grada Subotice kojom je u četvrtak pokrenut postupak uvođenja takozvanog bunjevačkog jezika u službenu uporabu premda zajednica Bunjevaca ne-Hrvata ne broji više od 15 posto ukupnoga stanovništva te sredine, niti je to standardizirani jezik, na što je upozoravalo vodstvo hrvatske manjine.
„Ohrabrena primjenom načela pozitivne diskriminacije (…) kod izglasavanja izmjena koje će jednoj manjinskoj zajednici omogućiti presedan službene uporabe jezika kada to zakon izrijekom ne traži, hrvatska zajednica pozdravlja buduće inicijative predstavnika vlasti u ostvarenju istih prava u mjestima u kojima u sličnom ili većem postotku žive Hrvati”, navodi predsjednica HNV-a.
Ta se prava traže u “gradu Sombor (8,39 posto), općinama Apatin (10,42 posto) i Bač (8,39 posto), kao i za područje cijele AP Vojvodine“, piše Vojnić.
Ona pozdravlja presedan primjene načela pozitivne diskriminacije, i navodi kako taj primjer „predstavlja korak naprijed prema novoj svijesti u kojoj niži postotci više nisu razlog zanemarivanja, već mjesto dokazivanja zrelosti društva“.
„HNV unaprijed pozdravlja buduće napore u afirmiranju položaja šokačkih i bunjevačkih Hrvata, a zahtjev je, osim predsjedniku, upućen i Gradu Somboru te dvjema općinama“, zaključuje se u priopćenju iz HNV-a.
Vijećnici Skupštine Grada Subotice usvojili su u četvrtak 4. ožujka, uz protivljenje predstavnika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), Odluku o pristupanju promjeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriju grada.
Rečeno je da je to prvi korak uvođenju bunjevačkoj jezika kao četvrtog službenog jezika na području Grada, u kojemu taj status imaju srpski, mađarski i hrvatski.
Prijedlog o izmjeni Statuta uvođenjem bunjevačkog jezika podnio je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić 23. veljače, na inicijativu Bunjevačkog nacionalnog vijeća, a Skupština Subotice usvojila je taj prijedlog s 58 glasova ‘za’ te dva ‘protiv’.
Toj inicijativi oštro su se protivili DSHV, HNV i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a prema stajalištu hrvatskoga veleposlanika u Srbiji Hidajeta Biščevića, prijedlog je zakonski i pravno neutemeljen.
Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman ocijenio je u četvrtak 4. ožujka da inicijativa uvođenja bunjevačkog jezika u službenu uporabu u Subotici “nije u duhu dobrosusjedskih odnosa” i pozvao srbijanska nadležna tijela da preispitaju svoju odluku.
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) uputilo je u i prosvjednu notu srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova preko hrvatskog veleposlanika u Beogradu.
“Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika. I Bunjevci u Mađarskoj su podetnička skupina i oni se služe i nazivaju svoj jezik hrvatskim, a bunjevački je dakle jedan od dijalekata”, rekao je Grlić Radman novinarima nakon sjednice vlade.
Ministarstvo je u prosvjednoj noti upućenoj u utorak navelo da “pokretanje takvih inicijativa ne bi pridonosilo daljnjem unaprjeđenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država, a to nije niti u skladu niti u duhu standarda EU-a niti dobrosusjedskih odnosa.” Time bi se i prekršile obveze iz bilateralnih i međunarodnih sporazuma o pravima manjina, istaknuo je Grlić Radman.
MVEP je u noti pozvao nadležna tijela Srbije da preispitaju svoju odluku, a Grlić Radman se u srijedu čuo i sa šefom srbijanske diplomacije Nikolom Selakovićem.
Prema zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma Srbije, jezik nacionalne manjine uvodi se u službenu uporabu ako je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouprave najmanje 15 posto, a Bunjevaca je u Vojvodini tek nešto više od devet posto.
U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici. Bunjevci, koji od 2003. godine imaju i svoje nacionalno vijeće u Srbiji, sebe smatraju posebnom nacijom, dok hrvatska zajednica to negira, smatrajući da je ta etnička grupa dio hrvatskog naroda.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Foto: Pixabay
U Srbiji je apsolutizovano pravo na samoodređenje (tako je npr. prvi hram tzv. CPC izgrađen u Srbiji, a ne u CG). Ne znam što se ljute politički predstavnici srpskih Hrvata. Valjda je to hvala što je otkupljena rodna kuća bana Jelačića i data im na upravljanje.