MUHAREM BAZDULJ: Velikosrpski vakcionalizam

Prije nekoliko nedjelja, kad je Vedrana Rudan primila Sinofarm vakcinu u Beogradu, to je u srpskim medijima danima bila glavna tema. Postojale su dvije škole mišljenja. Po jednoj, Vedrana Rudan, makar i ne bila srpska državljanka, jeste umjetnica značajna za srpsku kulturu, spisateljica čije su mnoge knjige objavljene u Srbiji u velikim tiražima, spisateljica čije su drame igrale u srpskim pozorištima uz sjajnu recepciju. Po drugoj, problem je bio u tome što u tom trenutku, stotine hiljada srpskih državljana koji su se bili prijavili za vakcinaciju, svoju vakcinu još nisu primili, pa se ova vrsta privilegije smatrala nedopustivom. Razne moralne vertikale prozivale su režiserku Tanju Mandić-Rigonat koja je posredovala u ugovaranju vakcinacije svoje prijateljice i saradnice, a kao posebno veliki problem potencirana je činjenica da je navodno vakcinisan i muž Vedrane Rudan koji definitivno nije umjetnik značajan za srpsku kulturu.

Trend integracije

U međuvremenu su se bosanske ustavne sudije i sutkinje vakcinisali u Užicu, makedonski novinari u Vranju, a to je veću medijsku pažnju privuklo u Sarajevu i Skoplju, nego u Beogradu i ostatku Srbije. Ovog vikenda, međutim, na vrhuncu je novi trend, vakcinisanje hiljada „običnih građana“ Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Albanije u halama Beogradskog sajma. To je za srpsku javnost ponovo bila vijest koja je mnogo komentarisana i ponovo su se pojavile dvije škole mišljenja. Jedni u tome vide apsolutno pozitivnu stvar, a drugi tvrde da ako ništa drugo vakcine stranim državljanima ne treba davati besplatno. 

Podsjetila me ta druga škola mišljenja na jedan istorijski detalj. Opisujući, naime, u svojoj knjizi „Jugoslavija – država koja je odumrla“, kako je tačno ta država odumirala, Dejan Jović piše i o ekonomskim pitanjima:  „Trend fragmentacije jugoslovenske države vidio se i u podacima o međusobnom trgovanju jugoslovenskih republika. Jugoslovensko tržište nije nikada (…) bilo integrirano koliko tržišta ostalih europskih zemalja, ali se trend dezintegracije povećavao. Dok je 1970. godine 59.6 ukupne količine dobara i servisa proizvedenih u okviru republike ostajao unutar te republike, u 1980. taj je postotak povećan na 70 posto. Samo 21.7 posto dobara  razmijenjivalo se između jugoslovenskih republika, dok je 9.3 posto izvoženo izvan zemlje. Često se događalo da je jedna republika uvozila dobra koja je druga republika izvozila, plaćajući pritom više na inozemnom tržištu nego kod kuće.“  

Navodim ovo kao argument protiv onih koji nastupaju s tezom „Nije ovo više Jugoslavija“. Naravno da nije Jugoslavija, no i dok je bilo Jugoslavije, dok su se političari pozivali na jedinstvo i bratstvo, republičke kese ni tada nisu bile sestre. U tom smislu, ova akcija ponešto čak i nadilazi neke jugoslovenske prakse.

I makar sve ideje o ekonomskim integracijama u regionu danas počivaju na ideji „čist račun, duga ljubav“, u ovakvom doniranju vakcina ima i nečeg tipičnog za ovdašnji kulturni obrazac. Ima jedan oblik sujevjerja tipičan za naše krajeve. Ako društvance sjedi u kafani, pa jedan od njih pođe do kioska da svima kupi cigarete, a neko glavobolan sa istog stola zatraži od njega da navrati i do usputne apoteke pa mu kupi paracetamol ili brufen, kad se ovaj vrati, sasvim će prirodno prihvatiti novac koji mu se da za refundaciju kupljenih cigareta, ali će, tipično, odbiti novac koji će mu ponuditi onaj kome je kupio analgetik.

Ono što je manje važno

Zdravlje nema cijenu i upravo činjenica da državljani susjednih zemalja primaju vakcinu podjednako besplatno kao i srpski državljani je ključni dio ove priče. Ima ova stvar i snažan političko-marketinški potencijal, ali to je ovdje zaista manje važno. Vidi se to i iz razlike u reakcijama pojedinih pripadnika političkih i društvenih elita u susjednim državama i „običnih ljudi“, svejedno da li jesu ili nisu iskoristili priliku da se vakcinišu.

Dio političkih elita varira skorašnji bizarni gambit Bisere Turković pa traže dlaku u jajetu, odnosno nalaze mane Astra Zeneka vakcini, odnosno tvrde da im uskoro ističe rok trajanja. Lako je zamisliti kako bi bukvalno isti ti ljudi reagovali da se umjesto Astra Zeneke daje, recimo, Sinofarm.

Rekli bi da je to vakcina koju Zapad ne priznaje, da su ljudi koji je primaju pokusni kunići, da vakcinisane tom vakcinom neće pustiti da putuju po Evropskoj uniji. Ovako im smeta upravo jedna od vakcina koje su zapadne zemlje odobrile. Takođe, potpuno odbacuju humanost ovakve akcije, svodeći je na sticanje političkih poena i upotrebu „meke moći“ u pravcu stvaranja „srpskog sveta“; velikosrpski vakcionalizam takoreći.

Stav „običnih ljudi“ je jasan iz zapisa iz knjiga utisaka koji su privukli veliku medijsku pažnju kao i iz televizijskih anketa. Oni jako dobro shvataju – molijerovski – „da valja uzeti svoje dobro gdje god da ga nađeš“. A ima neke simbolike i u mikrolokaciji ovog cijepljenja. Beogradski sajam je ono mjesto u Beogradu gdje u određenim intervalima – kao u pojedinim danima Sajma knjiga krajem oktobra – po pravilu možeš vidjeti gomilu automobila i autobusa sa bosanskohercegovačkim tablicama. Umjesto u jesen, ove godine taj se prizor, evo, viđa u rano proljeće. I nije da se vakcinacija ne rimuje sa Sajmom knjiga. Da bi čovjek čitao, najprije mora ispuniti jedan uslov, a taj je da je živ. Neki od vakcinisanih na Beogradskom sajmu, doći će i na Sajam knjiga, možda već ove godine. A nekima će možda i aura Beograda poslije ovoga biti barem malo svjetlija.

Nemojte očekivati moje izjašnjenje o današnjem “izboru” za gradonačelnika Sarajeva, jer je to glasanje bilo potpuno bespredmetno.

Posted by Preokret on Friday, March 26, 2021

Piše: Muharem Bazdulj za Preokret
Foto: Pexels                     

1 thought on “MUHAREM BAZDULJ: Velikosrpski vakcionalizam”

  1. Rizikujući da budem optužen za velikosrpski nacionalizam, ja u potpunosti podržavam besplatno vakcinosanje svih koji to žele, jer smatram da je istorijska misija srpskog naroda da brine o dobrobiti svih žitelja Balkana.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top