IZVJEŠTAJ STEJT DEPARTMENTA O BIH: Nacionalistička retorika, etnička i politička pristranost, zastrašivanja, prijetnje, napadi na novinare!

Američki State Department objavio je izvještaji o stanju ljudskih prava za 2020. godinu u Bosni i Hercegovini. Kako se navodi, nije bilo izvještaja da su vlada ili njeni agenti počinili samovoljna ili nezakonita ubistva.

No, nekažnjavanje za neke zločine počinjene tokom sukoba 1992. – 1995. i dalje je predstavljalo problem, što se posebno odnosi na one odgovorne za ubistvo 8.000 ljudi u genocidu u Srebrenici i za približno 8.000 drugih osoba koje su nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene tokom sukoba.

Vlasti također nisu uspjele procesuirati više od vrlo malog dijela od 20.000 slučajeva seksualnog nasilja, koji su se dogodili tokom sukoba.

Utjecaj na pravosuđe

Navodi se da su fizički i sanitarni uvjeti u državnim zatvorima i pritvorskim objektima varirali ovisno o mjestu i uglavnom su zadovoljavali potrebu za smještajem zatvorenika i pritvorenika.

U izvještaju se navodi da državni ustav osigurava pravo na pravično suđenje u građanskim i krivičnim stvarima, dok entitetski ustavi osiguravaju neovisno sudstvo.

“Ipak, političke stranke i osobe iz organiziranog kriminala ponekad su utjecale na pravosuđe i na državnom i na entitetskom nivou u politički osjetljivim slučajevima, posebno onim koji se odnose na korupciju. Vlasti ponekad nisu uspjele provesti sudske odluke”, stoji u dokumentu State Departmenta.

Tokom prošle godine nije bilo izvještaja o političkim zatvorenicima ili pritvorenicima.

Mediji pod pritiskom

Poseban dio izvještaja posvećen je medijima i slobodi izražavanja.

“Zastrašivanje, uznemiravanje i prijetnje, uključujući brojne prijetnje smrću novinarima i medijima nastavili su se tokom godine bez sistematskog institucionalnog odgovora. Brojne restriktivne mjere uvedene za suzbijanje pandemije u nekim su slučajevima zloupotrijebljene kako bi se ograničio pristup informacijama”, navode iz State Departmenta.

U značajnoj količini medijske pokrivenosti dominirala je nacionalistička retorika te etnička i politička pristranost, često potičući netrpeljivost i ponekad mržnju. Izostanak transparentnosti u vlasništvu medija i dalje je problem, navodi se.

Podaci Linije za pomoć slobodnim medijima (FMHL) ukazuju na to da sudovi i dalje nisu uspjeli razlikovati različite medijske žanrove (posebno vijesti i komentare), dok su dugi sudski postupci i pravne i finansijske bitke finansijski iscrpljivali novinare i medije.

FMHL je zaključio da je broj postupaka zbog klevete protiv novinara i urednika i dalje veliki, posebno u slučajevima kada su novinari istraživali kriminal i korupciju. Nepravilna provedba zakona o kleveti izazvala je direktan pritisak na novinare i medije te je ugrozila pravo novinara na slobodu izražavanja.

Nastavio se politički i finansijski pritisak na medijske kuće. Negativni ekonomski učinci pandemije nagrizli su finansijsku stabilnost medija širom zemlje, čineći ih ranjivijima na vanjski pritisak.

Tokom godine je povećan broj fizičkih napada na novinare. U nekoliko su navrata javni službenici ometali rad novinara.

Ograničen pristup informacijama

Prošla godina je obilježena i pokušajima ograničavanja pristupa informacijama u vezi s pandemijom. Novinari sa sjedištem u Sarajevu podnijeli su žalbu FMHL-u u martu, jer su lokalne vlasti ograničile mogućnost postavljanja pitanja na konferencijama za novinare i dodatnih pitanja vezanih za Covid-19.

U aprilu je grupa novinara izvijestila FMLH da je generalna direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu informacije dijelila samo s odabranim medijima, stoji u izvještaju.

Praksa pritiska na novinare da cenzuriraju svoje izvještavanje nastavila se i tokom godine. Reakcija na istraživačke priče usmjerene na korupciju visokih pravosudnih dužnosnika nastavila je stvarati pritisak na novinare.

Uz to, novinari koji su tokom pandemije radili na pričama koje su otkrivale nepravilnosti u nabavci bili su izloženi neprimjerenom pritisku.

“U junu je na društvenim mrežama objavljeno nekoliko videozapisa u pokušaju diskreditacije novinara koji su pisali o kontroverznoj kupovini medicinskih ventilatora u Federaciji koja je uključivala federalnog premijera”, navode iz State Departmenta.

Dodaje se da je Tužilaštvo BiH 2019. godine zaprijetilo da će tužiti novinare koji su kritizirali njegov rad, ali da nije uslijedila nikakva pravna radnja.

Spor s Tužilaštvom BiH

Udruženje Bh. novinari je 28. augusta žestoko protestiralo zbog izjave Tužilaštva u kojoj je najavljeno da će glavni tužilac podići optužnicu za klevetu protiv dnevnih novina Oslobođenje i medija koji su prenijeli njihovu priču u kojoj se navodi da je glavni tužilac zloupotrijebio naknade za stanovanje.

Bh. novinari su naglasili da su Tužilaštvo i glavni tužilac nastavili vršiti pritisak na medije i novinare, napominjući da javni službenici, vlada i drugi dužnosnici ne mogu tužiti novinare zbog klevete u službenom svojstvu (samo privatno) i da je glavni tužilac koristio službene kanale komunikacije Tužilštva BiH da novinarima prijeti optužbama za klevetu.

Bh. novinari su to okarakterizirali kao neprihvatljiv pritisak na medije i zloupotrebu položaja glavnog tužioca.

U izvještaju se navode i pojedinčni slučajevi napada na novinare.

Nisu mogli ništa bolje da pošalju…

Posted by Preokret on Tuesday, March 30, 2021

Izvor: Klix.ba
Foto: Wikimedia Creative Commons

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top