DA LI JE ŠVEDSKI PRISTUP PANDEMIJI BIO NAJBOLJI? Zatvaranje nosi više štete nego koristi?

Zapravo, u Švedskoj se može sve ono što se u ostalim evropskim zemljama u poslednjih godinu dana smatralo glavnim oružjima protiv širenja virusa – lokdaun, policijski čas, zatvaranje granica, obavezno nošenje maski i slične mere kojima se drastično menja svakodnevica građana.

Švedska vlada je odlučila da mere koje preduzima protiv pandemije trebaju biti utemeljene na dokazima. Njihov stav je da ako se pogledaju mere koje sada preduzimaju različite zemlje, videće se da one imaju vrlo malo temelja u dokazima.

“Ono što sigurno znamo poznato je već više od 150 godina, a to je da u pandemiji treba prati ruke kako zbog sebe tako i zbog drugih. Ali ostalo, poput zatvaranja granica, zatvaranja škola, socijalnog udaljavanja, uglavnom nema znanstvenu podlogu”, rekao je jedan od vodećih švedskih epidemiologa.

Švedska struka tako je zaključila da zatvaranje nosi više štete nego koristi i da ima vrlo ograničen učinak.

Iako je pod pritiskom koronavirusa u jesen prošle godine i Švedska donekle pooštrila mere, strategija se u suštini nije bitno promenila. I dalje je njihov stav da je talas zaraze nezaustavljiv i da će svaku zemlju na kontinentu pogoditi podjednakom snagom bez obzira na preduzete mere.

Danas, godinu dana pa i više od početka pandemije, Švedska ima devetu najveću stopu zaraze u Europi i šestu najmanju stopu smrtnosti na kontinentu prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolest.

Švedski je bolnički sistem uz dosta naprezanja i zahvaljujući enormnim materijalnim resursima uspeo da izdrži dva velika talasa zaraze i sada se nalazi usred trećeg, a švedski građani i dalje uživaju verovatno najveću slobodu od epidemioloških restrikcija u Evropi.

Međutim, švedski pristup pandemiji nije bajkovita priča, nego u svakom pogledu skupo plaćena bitka za normalan život i zdravlje nacije, koja je ostavila mnoga neodgovorena pitanja.

Nedeljama je švedska struka uveravala javnost da se pandemija neće dogoditi, a dogodila im se i u nekim danima od koronavirusa umiralo je i preko 100 ljudi.

Onda je isti onaj epidemiolog s početka teksta rekao: “Švedska nije uspela da zaštititi starije građane, nismo se dovoljno potrudili. Trebalo je da ranije zabranimo posete domovima za starije i nemoćne osobe.”

O švedskoj strategiji jedni su pisali kao opasnom eksperimentu na vlastitu stanovništvu, drugi su Švedsku nazivali poslednjom oazom ličnih sloboda u Evropi, a treći su širili senzacionalističke priče o “pomoru staraca” i uskraćivanju kiseonika ili intenzivne nege umirućim pacijentima.

Pojavilo se i nekoliko katastrofičnih projekcija, tražilo se i hapšenje vodećeg švedskog epideiologa, počeli su i da mu prete smrću, a on je tvrdio da je švedska statistika precizna i da je to verovatno razlog zašto su njihove brojke realističnije i što se čini da imaju više slučajeva nego mnoge druge zemlje.

Foto: B92
Foto: Pexels

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top