GABRIJEL ESKOBAR: Tražim od svakog političara sa kojim se sastanem da bude dio rješenja ili ćemo na njih gledati kao na dio problema!

Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta koji nadgleda politiku prema zemljama Zapadnog Balkana, boravi u trećoj posjeti Bosni i Hercegovini. 

– Ovo je moja treća posjeta u prethodna dva mjeseca i moram reći da sam tokom ovih posjeta zemljama Zapadnog Balkana uvidio u kolikoj krizi se BiH nalazi. Ne mislim tu na neposrednu političku krizu, nego na dugoročnu krizu koja postoji u BiH. Istinska priča u vezi sa Balkanom i bivšom Jugoslavijom je priča o uspjehu sedam zemalja bivše Jugoslavije, uspješna priča kada je u pitanju NATO – četiri zemlje su u NATO-u, dvije su u EU, a još jedna je na putu ka članstvu u EU. Ako pogledate Zapadni Balkan u cjelini, imate tu i Albaniju koja će najvjerovatnije postati sljedeća članica EU. Kada je u pitanju Zapadni Balkan i dio Zapadnog Balkana koji nije dio EU, priča je tu vezana za fenomenalni privredni rast u odnosu na cijelu regiju. Privrede Srbije, Crne Gore i Kosova su se razvijale po nevjerovatno visokoj stopi. Fiskalna uprava u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji čini ih jedinstvenima i time se kvalifikuju za članstvo u EU. Imajući ekonomske integracije i sve procese u vezi sa tim u regionu, Zapadni Balkan predstavlja najbrže razvijajuće privredne ekonomije u Evropi. Oni će biti izvor razvoja i rasta za Evropu, regionalni izvor za energnetski sektor. za transport, za informacione tehnologije. Imajući u vidu velike univerzitetske centre, postat će i obrazovni centri. Sve ovo o čemu ja govorim – BiH nije dio toga.

Ekonomija u BiH jedva da je zabilježila rast u prethodnoj godini, a Covid-19 nije razlog tome. Jedva se borila sa inflacijom. Ekonomija je rasla stopom od jedne četvrtine stope rasta zabilježenog na Kosovu, odlazak mladih ljudi je desetorostruko veći nego u Sjevernoj Makedoniji ili Srbiji. Dok druge zemlje prave napore u odnosu na borbu protiv korupcije, ovdje se korupcija pogoršala. Prema izvještaju Transparency Internationala, jedine zemlje koje su korumpiranije od BiH su Bjelorusija i Azerbejdžan. Pravi problem u BiH jeste duboko ukorijenjena korupcija, a znate da ljudi odlaze iz ove zemlje – ne iz razloga što ne žele živjeti u multietničkoj državi, nego jer ne mogu naći posao bez korumpiranih veza – to je problem. To je istinski cilj na koji smo fokusirani i ono što pokušavamo postići kada radimo na kreiranju održive države u BiH.

Naš cilj je da pokušamo pomoći ovoj zemlji da nađe put naprijed ka formiranju i postojanju centralnih institucija koji će omogućiti politički i ekonomski uspjeh ove zemlje i pridruživanje regionu

Naravno, imamo i neposrednu političku krizu na sceni, a ta politička kriza koja utječe na funkcionalnost centralnih institucija i uništava privredu ove zemlje, je nepotrebna. Naš cilj je da pokušamo pomoći ovoj zemlji da nađe put naprijed ka formiranju i postojanju centralnih institucija koji će omogućiti politički i ekonomski uspjeh ove zemlje i pridruživanje regionu. To je od kritične važnosti za ovu zemlju i ja sam spreman da budem partner bilo kom političaru, bilo kojoj stranci, bilo kome ko želi da se bori protiv korupcije. U suprotnom – sami ćemo to činiti. To je svrha moje posjete. Ne neposredna kriza, nego dugoročni problemi i rješavanje dugoročnih problema koji postoje u BiH. Tražim od svakog političara sa kojim se sastanem da budu dio rješenja ili ćemo na njih gledati kao na dio problema, poručio je Escobar.

– Ideja u vezi sa izbornom reformom odnosi se na to da se zemlja učini funkcionalnijom. U detalje samog procesa je upućen moj kolega Matthewu Palmer i njegova koleginica iz EU, Angelina Eichhorst, ali činjenica je da je potrebno da političari postanu odgovorniji u odnosu na javnost u ovoj zemlji. Institucije moraju biti učinkovitije, a BiH mora više da funkcioniše kao država. Moramo pronaći politički konsenzus i saglasnost u vezi sa izbornim reformama kako bi se zadovoljile preporuke EU, zahtjevi procesa intregracije u EU i kako bi se postigli globalni standardi funkcionalnosti.

Izvor: Oslobođenje Foto: Društvene mreže

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top