MOHAMED ELMENŠAVI: Hoće li Amerika biti uvučena u direktan rat s Rusijom?

Nakon dva i po mjeseca od početka ruske invazije na Ukrajinu, u Washingtonu, ali i izvan njega, sve je više pitanja o tome dokle je Bidenova administracija spremna ići kada je riječ o pružanju pomoći Ukrajini u borbi protiv Rusa, dok istovremeno pokušava izbjeći provociranje Moskve i uvlačenje u direktan sukob protiv nje.

Nedavni izvještaji pokazuju da je američko dijeljenje obavještajnih informacija s Kijevom doprinijelo tome da se izvedu uspješni napadi na visokorangirane ruske čelnike i na krstaricu “Moskva”, koji je bio važan brod ruske mornarice.

Dužnosnici američke administracije insistiraju na tome da postoje jasna ograničenja po pitanju obavještajnih podataka koje Washington dijeli s Ukrajinom, što podrazumijeva i zabranu pružanja tačnih obavještajnih podataka u svrhu ciljanja visokopozicioniranih ruskih čelnika, u sklopu napora Bijele kuće da se izbjegne prelazak granice koju bi Moskva mogla smatrati opasnom eskalacijom.

Od početka rata, Bidenova administracija je postavila vrlo jasnu crvenu liniju i naglasila je kako je neće preći. Ta crvena linija bi bila da se američke snage neće miješati u borbu protiv agresorskih ruskih snaga u Ukrajini, budući da ta država nije članica Sjevernoatlantskog saveza (NATO).

SAD se približava crvenoj liniji

“Kao što znate, intervencija naših snaga dovela bi do izbijanja Trećeg svjetskog rata”, rekao je Biden. Američki predsjednik je naglasio da će njegova zemlja vojno intervenirati samo kako bi odbranila svaki pedalj teritorija članica NATO-a ako bilo koja od njih bude napadnuta.

Međutim, pažljivo praćenje razvoja događaja i koraka koje Amerika poduzima po pitanju ukrajinskog rata može dovesti u sumnju vjerodostojnost Washingtonovih uvjeravanja da se neće direktno miješati u sukob, bilo svojom direktnom voljom ili u slučaju da bude prisiljen intervenirati protiv svoje volje.

Međutim, način na koji se Sjedinjene Američke Države (SAD) bave pitanjem rata u Ukrajini tokom posljednje dvije sedmice upućuje na to da se Amerika sve više i više približava crvenoj liniji koju je ranije obznanila kada je u pitanju izbjegavanje uplitanja u borbu.

Rusija do sada nije poduzela nikakvu direktnu akciju protiv SAD-a ili neke od članica NATO-a kao odgovor na kontinuiranu vojnu i obavještajnu podršku.

Rusija nije pokušavala napadati ni pošiljke oružja koje pristižu preko Poljske. Tek odnedavno je Rusija počela gađati željezničku mrežu u Ukrajini kojom se, kako se to smatra, transportira američko i zapadno oružje na putu prema ukrajinskim snagama.

Rusija shvata da je SAD daleko nadmoćniji od Rusije kada je u pitanju konvencionalna vojna moć, što kod pojedinih stručnjaka izaziva zabrinutost da će Rusija morati odgovoriti na nekonvencionalne načine.

Ruske prijetnje

Otkako je počela ukrajinska kriza, predsjednik Biden nije imao za cilj napraviti od toga rusko-američku krizu. Želio ju je prikazati isključivo kao krizu koja se odnosi na suverenitet Ukrajine i rusko kršenje međunarodnog prava. Washington je prvobitno usvojio politiku koja ima tri dimenzije. Prva je predstavljala uvođenje oštrih sankcija Rusiji, druga slanje hiljada američkih vojnika u države članice NATO-a u blizini Ukrajine, a treća pružanje vojne i financijske pomoći ukrajinskoj strani.

Međutim, ova strategija je svjedočila razvoju i promjeni koja je potaknula ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da zaprijeti, budući da njegova zemlja slanje ofanzivnog oružja ukrajinskoj strani smatra očitim američkim neprijateljstvom, jer to uzrokuje pogibije stotina, a možda i hiljada ruskih vojnika.

Lavrov je govorio o sve većoj opasnosti od nuklearnog ili trećeg svjetskog rata. Ruski ministar je prije nekoliko dana rekao da “sada postoje veliki rizici” prilikom procjenjivanja mogućnosti da se rat u Ukrajini pretvori u nuklearni sukob.

Prije nekoliko dana predsjednik Biden je zatražio od Kongresa da izdvoji dodatna sredstva u vrijednosti od 33 milijarde dolara s ciljem povećanja vojne pomoći Ukrajini kako bi joj se omogućilo dalje suprotstavljanje ruskoj vojsci. “Treba nam više novca kako bismo osigurali da Sjedinjene Američke Države nastave slati oružje i pružati humanitarnu pomoć Ukrajini”, rekao je Biden.

U Ukrajinu svakog dana stiže američko oružje i streljivo, uključujući protivoklopne i protivzračne raketne sisteme, helikoptere, dronove, bacače granata i više od 50 miliona komada streljiva.

SAD podržava ukrajinsku stranu

Pored toga što osigurava oružje, Washington ulaže velike napore da podrži ukrajinsku stranu, obavještajno i finansijski, pri čemu želi izbjeći privid da je u direktnoj konfrontaciji s Rusijom.

Iako tajna služba, zadužena za sigurnost američkih predsjednika, odbija dopustiti Bidenu da posjeti Kijev, Washington je odlučio da pošalje zajedno državnog sekretara Anthonyja Blinkena i ministra odbrane Lloyda Austina. Posjeta dvojice zvaničnika, te naknadna posjeta istaknutih članova Kongresa Kijevu i njihov susret s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, predstavljali su još jedan važan korak u američkoj eskalaciji, a ujedno i pokazatelj pune podrške Ukrajini.

Nakon posjete Kijevu, ministar odbrane Austin je upitan o ciljevima Washingtona u Ukrajini, a on je odgovorio: “Želimo vidjeti Rusiju kako slabi do te mjere da ne može učiniti ono što je učinila u ponovnoj invaziji na Ukrajinu.” Jednostavno rečeno, to znači da Rusija iz ukrajinskog sukoba izađe kao strateški slaba država.

Ministrove izjave upućuju na to da je stvarni cilj Washingtona oslabiti rusku vojnu moć u godinama koje dolaze.

Washington je potom formirao kontaktnu skupinu od 40 zemalja, koja se sastala prošlog mjeseca u Njemačkoj u cilju koordinacije dugoročne opskrbe Ukrajine vojnom opremom. Najavili su da će Ukrajina s vremenom početi koristiti moderne vrste oružja koje koriste vojske NATO-a, što podrazumijeva provođenje obuke kako bi se ukrajinske snage osposobile za njihovo korištenje.

Washington je posljednjih sedmica obučio hiljade Ukrajinaca izvan zemlje za upravljanje oružjem, koje je zatim prebačeno u Ukrajinu.

Na početku rata, Washington je izjavio da se njegovi ciljevi u ovom sukobu više tiču Ukrajine nego Rusije. To se odnosilo na pokušaje Bidenove administracije da natjera Ruse da povuku svoje snage s granice, uključujući i pokušaje uvjeravanja Rusa da započnu pregovore i diplomatske aktivnosti s Ukrajincima. Uporedo s tim su uvedene i ekonomske sankcije kako bi se povećala cijena rata za Rusiju.

Ono što Washington radi odražava put prepun opasnosti koje dolaze s više strana. Američka podrška Ukrajini mogla bi poći po zlu. Washington vrši izrazito brze isporuke učinkovitog oružja i teškog naoružanja Ukrajini, što Rusi vide kao ofanzivno djelovanje. Možemo pretpostaviti da će Rusi, u nekom trenutku, reći ”napast ćemo na ove pošiljke unutar teritorija NATO-a, bilo u Poljskoj ili Rumuniji. To je trenutak koji niko ne želi da se desi, jer je Biden više puta obećao da će braniti svaki pedalj teritorija NATO-a.

Ovo je Bidenova velika kocka a da toga nije ni svjestan.

Izvor: Al Jazeera Balkans
Foto: Printscreen YouTube / CNBC Television, On Demand News

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top