IZBORI U FRANCUSKOJ: ‘Proboj’ za krajnju desnicu?

Postoje razlozi da se uspjesi Nacionalnog skupa Marine Le Pen na parlamentarnim izborima smatraju više usklađivanjem nego probojem.

Drugi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj donio je iznenađujuće rezultate. Centristička koalicija predsjednika Emmanuela Macrona Ensemble! (Zajedno) izgubila je većinu, dok je ljevičarski savez širokog spektra NUPES, ujedinjen iza Jean-Luc Melenchona, izašao kao najistraknutija opoziciona grupa u Narodnoj skupštini.

No, rezultat koji je najviše izneneadio političke komentatore i političare jeste rekordni broj od 89 mjesta za ultradesničarski Nacionalni skup (RN). Ovo je veliki uspjeh u poređenju sa osam mjesta koliko su imali nakon parlamentarnih izbora 2017. i više od duplo više od 20-40 mjesta koliko su predviđali da će dobiti „u najboljem slučaju“ nakon prvog kruga izbora.

Dok su politički stručnjaci opravdano iznenađeni rezultatom, francuski mediji su ovaj rezultat jednoglasno nazvali une percée historique (historijskim probojem), ali postoje razlozi da se ovaj rezultat RN-a posmatra više kao usklađivanje nego proboj.

U deceniji otkako je Marine Le Pen preuzela vodstvo stranke poznate kao Nacionalni front (FN) od svog oca, Le Pen je dobila više od 13 miliona glasova na predsjedničkim izborima. Naizgled loši rezultati koje je RN ostvario na prošlim parlamentarnih izborima uglavnom su bili takvi zbog francuskog izbornog sistema koji se sastoji iz dva kruga, što otežava strankama koje nisu vodeće da glasove koje dobiju u prvom krugu preobraze u parlamentarna zastupnička mjesta.

Zaista se tokom godina sistem od dva kruga pokazao kao veliki hendikep za RN jer je većina njihovih kandidata koja preživi prvi krug eliminisana kao rezultat taktičkog glasanja pristalica mainstream stranaka u drugom krugu. U 2017. npr, FN je imao 120 kandidata koji su se kvalifikovali za utrku u drugom krugu, ali manje od 10 posto njih je osvojilo mjesto u parlamentu.

Uprkos tome što je osigurala 41,5 posto glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora, Marine Le Pen je postavila ljestvicu nisko za ove parlamentarne izbore. Jedva da je uopšte vodila kampanju, osim u onim krajevima na sjeveru Francuske koji su se činili najizgledniji za pobjedu i gdje RN već ima većinu svojih poslanika. U 369 izbornih jedinica nisu čak ni imali kandidate. Glavni cilj je bio isposlovati da 15 članova RN-a bude izabrano. To bi omogućilo ovoj stranci da formira zvaničnu grupu u Donjem domu parlamenta.

Pa ipak, rezultati na terenu sugerisali su da dolazi do porasta. U drugi krug se kvalifikovao neviđeni broj kandidata RN-a – ukupno 209. Od njih, 108 se borilo protiv kandidata koalicije Ensemble! i 62 protiv kandidata NUPES-a. Ključno je, međutim, to da je RN uspio osvojiti više od ovih utrka u drugom krugu nego prethodnih godina, a stopa uspjeha protiv dva glavna oponenta bila je otprilike ista – 57 posto protiv koalicije Ensemble! i 56 posto protiv saveza NUPES.

Neki bi rekli da 89 od 577 mjesta, iako historijski rezultat, i dalje nije tačan prikaz podrške RN-u. Da Francuska ima uistinu proporcionalan sistem, RN bi lako dobio više od 100 mjesta, a možda i čak 200. Ali ovo ne umanjuje činjenicu da rezultati od ovog vikenda predstavljaju seizmičku promjenu u institucionalnom prisustvu RN-a.

Propadanje baražne politike

Kako je došlo do ovog? Jedna stvar koja je bila različita na ovim parlamentarnim izborima jeste odsustvo pakta između mainstream stranaka da drže krajnju desnicu podalje. U prošlosti su one uvijek formirale to što je poznato kao front républicain (republikanski front) protiv RN-a, ili držeći se po strani kako bi dozvolili da pobijedi kandidat druge stranke kada je to neophodno ili tražeći od svojih pristalica da strateški glasaju.

Niti koalicija Ensemble! niti savez NUPES nisu bili spremni da pozovu na nešto takvo u ovogodišnjem glasanju, a nekoliko kandidata iz Macronove stranke tvrdilo je da su RN i NUPES dvije strane istog „ekstremističkog“ novčića. Uz malo usmjeravanja odozgo i sa slabom inklinacijom da slijede naredbe, glasači su se većinom suzdržali prije nego glasali za kandidata iz različite stranke.

Manjak taktičkog glasanja zaista je bio važan ove godine jer je izlaznost bila niska (46,2 posto) i mnoge od dvosmjernih utrka u drugom krugu bile su iznimno tijesne. RN je ostvario tijesne pobjede u dijelovima kao što su Dordogne, Allier i Eure – a na ovim izborima uopće, u drugom krugu, rezultat je češće određivan marginama od nekoliko procenata nego na parlamentarnim izborima 2017.

Sposobnost kandidata RN-a da budu prvi u mnogim utrkama u drugom krugu pokazala je kako se ova stranka u novije vrijeme razgranala iz svojih tradicionalnih bastiona na jugoistoku i bivših industrijskih centara dalekog sjevera i istoka. Ovi predjeli tradicionalne snage su prošireni tako da, naprimjer, cijelom mediteranskom obalom od Nice do Perpignana sada dominiraju poslanici iz stranke Marine Le Pen.

Nova parlamentarna grupacija i stvarna moć u skupštini

Uspjesi RN-a imaju stvarne posljedice na ovu stranku i na francuski politički sistem. Za početak, RN će sada imati zvanični status parlamentarne grupe u Nacionalnoj skupštini, što će njenim poslanicima donijeti važne privilegeije i ogroman porast finansijske podrške. Značajno je i to što RN može tvrditi da je najveća opoziciona stranka budući da je NUPES – koji je osvojio 142 mjesta – savez odvojenih stranaka.

Novopronađena parlamentarna moć RN-a osigurat će da ova stranka bude u stanju učestvovati u važnim parlamentarnim komisijama i pokrenuti debate na svoje odabrane teme. Također će moći predlagati nove zakone i doprinositi blokiranju zakona koje predloži Ensemble! koji, sa 245 mjesta, nema većinu.

Izvan radnog vijeka parlamenta, činjenica da ima tako velik broj poslanika donijet će ovoj ultradesničarskoj stranci veću vidljivost i doprinijeti njenom „odmomaćivanju“ i „normalizaciji“, a pružit će i jedinstvenu priliku članovima ove stranke da steknu vrijedno političko iskustvo.

Franucska se sada nalazi pred periodom političke nestabilnosti bez presedana. Ustavni poredak Pete republike osmišljen je tako da potiskuje političke ekstreme, ali ovi izbori su pokazali ograničenja ove institucionalne barijere. Iako RN neće biti u stanju da diktira parlamentarne poslove, iskoristit će svoju moć da smeta i svoju novu vidljivost da potkopa Macronovo predsjedništvo.

Postoji, naravno, rizik da će ova stranka teško održati jedinstvo budući da su mnogi od njenih novih poslanika potpune novajlije. Također je moguće da će mnogi od glasača, kada vide poslanike RN-a na djelu, odabrati da se vrate vjerodostojnijim, mainstream alternativama na narednim izborima.

Pa ipak, značajni uspjesi RN-a na ovim izborima, imat će neosporan utjecaj na francusku političku scenu, potencijalno dovodeći do raspuštanja parlamenta i sazivanja novih izbora prije vremena. U isto vrijeme, uspjeh ove stranke ponovo dovodi parlament u centar zbivanja. Za Macrona, koji je tretirao parlamentarnu politiku kao proforme proces, izazov će biti da se nosi s parlamentom koji je jednako podijeljen kao i samo francusko društvo.

Izvor: Al Jazeera Balkans
Foto: Printscreen YouTube / Livre Noir

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top