DORA LEVAČIĆ: Dosjei Uber

Nakon što su ovog ponedjeljka (11. srpnja) putem Guardiana procurili tzv. “Dosjei Uber”, europski sindikati pozivaju Europski parlament da istraži Uberovo antiradničko lobiranje u EU. Dokumenti između ostalog otkrivaju da je Uber održao dvanaest tajnih sastanaka s Europskom komisijom i da je Neelie Kroes, bivši potpredsjednik Komisije odgovoran za digitalnu politiku, tajno lobirao za Uber.

Dosjei Uber pokazuju da je Uber od 2015. održao 70 javnih i snimanih sastanaka s Europskom komisijom, ali i to da dodatno plaća 199.000 eura godišnje za vanjsku pomoć u lobiranju kompaniji Acumen Public Affairs koja ima 38 lobista akreditiranih u Europskom parlamentu. Uber je uz pomoć savjetodavne firme sastavio popis na kojem se nalazi 1.850 sadašnjih i bivših javnih dužnosnika, think tankova i pojedinaca na koje je namjeravao izvršiti utjecaj u 29 zemalja, kao i na europske institucije.

Dokumenti pokazuju da je Uber plaćao visoko pozicioniranim europskim i američkim znanstvenicima ogromne svote da sastave laskava izvješća koja su potom koristili kao dio kampanje lobiranja 2014. i 2015., kada je Uber u mnogim gradovima bio suočen s pravnim preprekama. Izvješća su naglašavala prednosti Uberovog “ekonomskog modela“ poput povećanja produktivnosti, jeftinog prijevoza za klijente, zadovoljnih i dobro plaćenih radnika i slično, a zaobilazila su sve negativne aspekte platformskog rada. Jedan od takvih članaka objavljen je u Financial Timesu, a u tekstu nigdje nije spomenuto da je Uber za to masno platio dvojicu francuskih sveučilišnih profesora. Financial Times je nakon objave Dosjea Uber izjavio da je to bio samo jedan u nizu tekstova o platformskom radu o kojem su pisali i kritički, pa u konkretnom članku ne vide problem. Autori su u izvješću među ostalim naveli da vozači u prosjeku dobivaju 19,90 eura po satu, no u to nisu uračunali sve troškove koje vozači sami moraju platiti i zbog čega im je neto zarada na kraju puno niža (osiguranje/provizija za posredničku firmu, gorivo), kao ni činjenicu da u platformskom radu satnica nije garantirana. Kasnije je Financial Times dodatno skratio priču i zaokružio brojku pa objavio na Twitteru: “Većina zarađuje 20 eura po satu, duplo više od minimalne plaće“, što je jedan od autora studije, profesor ekonomije Augistine Landier podijelio na svom Twitteru. Sličan slučaj dolazi iz Njemačke, gdje je profesor Justus Haucap sa Sveučilišta u Düsseldorfu fino zaradio izradom studije o “koristima liberalizacije njemačkog taksi tržišta za potrošače“. Obje su studije naručene i objavljene usred borbe s vlastima koje su 2014. i 2015. pokušavale suzbiti Uberovo kršenje propisa. Jedan od prvih poslova koje je Uber sklopio s uglednim znanstvenicima bio je i onaj iz 2015. s profesorom Alanom Kruegerom sa Sveučilišta u Princetonu i glavnim ekonomskim savjetnikom Baracka Obame. Dosjei Uber su otkrili da je Krueger dobio 100.000 dolara za studiju o tome kako Uber baš zato što zaobilazi pravila stvara radna mjesta, što je kasnije naširoko citirano.

Dosjei Uber objavljeni su usred procesa donošenja europske direktive o radnim uvjetima u platformskom radu, a Uber i druge digitalne platforme pokušavaju razvodniti nacrt direktive lobirajući kod konzervativnih i liberalnih ministara, kao i europskih zastupnika. Amandmani koje zahtijevaju zastupnici konzervativne stranke Renew i Europske pučke stranke u Europskom parlamentu u potpunosti odgovaraju zahtjevima platforme za lobiranje Move EU čiji je Uber član.

Europski sindikati (ETUC) od Europskog parlamenta zahtijevaju istragu Uberovog lobiranja i suspenziju akreditacija za lobiranje dok se istraga ne zaključi. Tajnik Europske sindikalne konfederacije (ETUC) Ludovic Voet izjavio je da ne vjeruje Uberu koji tvrdi da se od razdoblja pokrivenog u Dosjeima promijenio, jer je Uber u međuvremenu čak 16 puta povećao troškove lobiranja, a Pierre-Dimitri Gore-Coty, koji je u središtu ovog skandala, još uvijek je na čelu Uber Eatsa koji lobira protiv djelovanja EU u području radničkih prava. “Ako Uber želi pokazati da se promijenio, trebao bi prestati lobirati protiv prava vlastitih radnika na poštenu plaću i radne uvjete i uključiti se u kolektivne pregovore sa sindikatima diljem Europe”, izjavo je Voet.

Piše: Dora Levačić za Bilten
Foto: Wikimedia Creative Commons

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top