POL DU KENOA: Pad podrške za Bajdenovu podršku Ukrajini

Manje od pola Amerikanaca podržava slanje vojne pomoći Kijevu – 48 odsto, u poređenju sa 60 odsto iz maja 2022. Slanje novca Kijevu podržava tek 37 odsto, a 38 odsto je protiv…

Predsednik Džozef Bajden iznenada je posetio Ukrajinu u ponedeljak – na Predsednički dan – iznova potvrđujući svoju podršku ratujućoj naciji i njenom predsedniku Volodimiru Zelenskom. Pošto je tajno ušao u zemlju iz susedne Poljske, gde je potom imao dodatne sastanke, njegova poseta je u ponedeljak na nekoliko časova blokirala automobilski i pešački saobraćaj u centru Kijeva. Sirene za vazdušnu opasnost su dramatično zavijale dok su se Bajden i Zelenski šetali pored istorijskih obeležja. Oni su se zagrlili na ceremoniji polaganja venca ispred murala poginulom ukrajinskom vojniku. Bajden je okončao svoju posetu obećanjem dodatnih 460 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini –što je tek poslednja tranša pomoći od novca američkih poreskih obveznika od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.

Posetom koja se desila tek četiri dana uoči prve godišnjice ruske invazije, Bajden je zapravo poništio ono što je Zelenski mogao da čuje tokom svoje naizgled neproduktivne posete Vašingtonu krajem decembra, kada mu je rečeno da se zapadna podrška Ukrajini tanji i da mora da vodi smislene pregovore kako bi izbegao katastrofu pred nastupajućom ruskom ofanzivom. Za pojedine kategorije naoružanja, kao što su borbeni avioni F-16, rečeno je da neće biti prosleđene, a isporuke teških tenkova iz zemalja NATO – koje ranije nisu uzimane u razmatranje – teku sporo i bez velike odlučnosti. Ali sada je Bajden u ukrajinskoj prestonici nagovestio da će SAD nastaviti da pružaju ono što je nazvao „nepokolebljivom podrškom“ na, po svoj prilici, neoročeno vreme. Kako bi ovo [i simbolički] podvukao, Bajden je nosio prugastu kravatu u bojama ukrajinske zastave.

Pad popularnosti

I dalje nema strategije za okončanje sukoba, ali za to izgleda niko ne mari uprkos u više navrata ponovljenim nagoveštajima da bi Rusija mogla da pribegne upotrebi nuklearnog naoružanja. Prema zabrinjavajućem gledištu koje postaje konsenzus, ruski predsednik Vladimir Putin svoj lični i politički opstanak vidi kao čvrsto povezan sa ishodom rata, i može biti sklon da pribegne ekstremnim potezima kako bi odneo pobedu.

Bez obzira na nevoljnost koja se uvukla u Bajdenovu administraciju krajem prošle godine, nju je sada preplavila nova provala entuzijazma. Prošle nedelje, Minhenska bezbednosna konferencija je učvrstila zapadnu posvećenost Ukrajini. U subotu je potpredsednica Kamala Haris optužila Rusiju za ratne zločine. Lideri demokrata i republikanaca potvrdili su posvećenost podršci Kijevu, iako je Bajdenova administracija preduzela mere opreza tako što je obavestila Moskvu o planovima predsednikovog putovanja u interesu onoga što je savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan nazvao „ublažavanjem sukoba“ (deconfliction). Salivan je odbio da govori o ruskom odgovoru, ali je Moskva javno opisala Bajdenovu posetu Kijevu kao „provokaciju“.

Zapadne elite možda imaju bezdani bunar entuzijazma za ukrajinsku stvar, ali kao i većina Bajdenovih politika, i ova gubi popularnost. Prema istraživanju javnog mnjenja iz prošle nedelje koje su obavili Asošijeted pres i Centar za istraživanje javnog mnjenja NORK, po prvi put od početka ruske invazije tek manjina Amerikanaca sada podržava slanje vojne pomoći Ukrajini – 48 odsto u poređenju sa 60 odsto u maju 2022.

Mnogi upućuju na pogoršanu američku ekonomiju, mogućnosti dublje recesije, upornu inflaciju, zaprepašćujuće brojke o nacionalnom dugu i probleme sa federalnim budžetom, što bi sve moglo da utiče na obaveznu potrošnju (entitlement spending) i na osnovu ovoga zagovaraju stav da bi američke domaće potrebe trebalo da odnesu prevagu u odnosu na ukrajinski ratni napor hiljadama milja daleko, na mestima od upitne važnosti za američke bezbednosne interese. Štaviše, uz pojačano izveštavanje o ukrajinskoj korupciji, većina Amerikanaca – njih trideset osam odsto – sada se protivi direktnoj finansijskoj pomoći ukrajinskoj vladi. Samo trideset sedam odsto to podržava, dok dvadeset tri odsto zauzima neutralan stav.

Loši brojevi

Za Bajdena, ovo nisu dobri brojevi. Njegov rejting odobravanja kreće se negde na oko četrdeset odsto i opada na trideset jedan odsto kad je u pitanju upravljanje ekonomijom. Njegova poseta Kijevu zaprepastila je kritičare administracije koji ne mogu da ignorišu neugodnu činjenicu da Bajden nikada nije posetio američku [južnu] granicu preko koje je prešlo više miliona ilegalnih imigranata tokom njegovog predsedničkog mandata. „Zaprepašćujuće je što američki predsednik Bajden može da se pojavi u Ukrajini kako bi osigurao bezbednost njihovih granica, ali ne može da učini isto za Ameriku“, rekao je član Predstavničkog doma Skot Peri, republikanac iz Pensilvanije, penzionisani general koji predsedava Slobodarskim kokusom (Freedom Caucus) u američkom Predstavničkom domu.

Drugi su skrenuli pažnju na loš imidž u javnosti pošto Bajden nije posetio Ist Palestajn u Ohaju, čiji su stanovnici suočeni sa ekološkom katastrofom posle iskakanja iz šina voza [koji je prevozio opasne hemikalije] za šta se naširoko optužuje zlosrećni sekretar za saobraćaj Pit Butidžidž. „Ovo je bio šamar kojim nam direktno poručuje da ne brine za nas“, rekao je gradonačelnik Ist Palestajna Trent Konavej, koji je dodao da je „besan“ što je Bajden „bio u Ukrajini i dao milione dolara tamošnjim građanima, umesto nama“.

Nedavno istraživanje javnog mnjenja koje su obavili Harvard i CAPS/Harus pokazuje da bi Bajden izgubio hipotetički revanš na izborima 2024. od nekadašnjeg predsednika Donalda Trampa za pet procentnih poena – što je prvi rezultat koji ukazuje na Trampovo vođstvo izvan margine statističke greške. Možda ne bi trebalo da iznenadi što pedeset osam odsto demokrata kaže da su skloniji drugom kandidatu na predstojećim predsedničkim izborima. Za Bajdena bi trebalo da bude utešno saznanje da vrlo mali broj Amerikanaca glasa na osnovu spoljnopolitičkih briga, dok opšti trend ukazuje da on vlada iz mehura „vašingtonske močvanje“ u kojem sve više dominiraju ideje koje odbacuje glasačko telo.

Izvor: Novi Standard
Foto: MidJourney prompt by Preokret

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top