DŽO LAURIA: Kako zapadni lideri Ukrajini došaptavaju da ne može pobijediti

Zapadni lideri privatno su saopštili ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da Ukrajina ne može dobiti rat protiv Rusije i da bi ove godine trebala započeti mirovne pregovore s Moskvom u zamjenu za bliže veze s NATO-om. Ove privatne komunikacije su u suprotnosti s javnim nastupima zapadnih lidera koji rutinski izjavljuju da će nastaviti podržavati Ukrajinu onoliko koliko je potrebno da ostvari pobjedu na bojnom polju.

Vol strit žurnal, koji je izvijestio o privatnim porukama Zelenkom, također piše:

“Javna retorika prikriva produbljivanje privatnih sumnji među političarima u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj da će Ukrajina biti u stanju da protjera Ruse iz istočne Ukrajine i Krima, koje Rusija kontroliše od 2014., i uvjerenja da Zapad u stanju još dugo podržavati ratna dejstva, posebno ako sukob dospije u ćorsokak, kažu zvaničnici iz tri zemlje.

„Stalno ponavljamo da Rusija ne smije da pobedi, ali šta to znači? Ako rat potraje dovoljno dugo ovim intenzitetom, gubici Ukrajine će postati nepodnošljivi’, rekao je visoki francuski zvaničnik. ‘I niko ne vjeruje da će uspjeti povratiti Krim.’

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc rekli su Zelenskom na večeri u Jelisejskoj palati ranije ovog mjeseca da mora razmotriti mirovne pregovore s Moskvom, piše Žurnal.

Citirajući svoj izvor, novine su prenele kako je Makron rekao Zelenskom da su “čak i smrtni neprijatelji poput Francuske i Njemačke morali sklopiti mir nakon Drugog svjetskog rata”.

Makron je rekao Zelenskom da je “bio veliki ratni vođa, ali da će na kraju morati da bude državnik koji djeluje politički i donosi teške odluke”, objavile su novine.

Na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji prošle sedmice, general Petr Pavel, novoizabrani predsjednik Češke Republike i bivši komandant NATO snaga, izjaljuje:

“Možda ćemo se naći u situaciji u kojoj bi oslobađanje nekih dijelova ukrajinske teritorije moglo donijeti više gubitaka ljudskih života nego što bi društvo moglo podnijeti. … Možda će doći trenutak kada bi Ukrajinci mogli početi razmišljati o drugom ishodu.”

Čak i kada je bio komandant NATO-a, Pavel je bio realista u pogledu Rusije. Tokom kontroverznih ratnih igara NATO-a sa 31.000 vojnika na ruskim granicama 2016. godine – što je bio prvi put u 75 godina da su njemačke trupe krenule istim pravcem kao u vrijeme nacističke invazije na Sovjetski Savez – Pavel je odbacivao pompe o ruskoj prijetnji NATO-u.

Pavel, koji je u to vrijeme bio predsjedavajući vojnog komiteta NATO-a, rekao je na konferenciji za novinare u Briselu da “cilj NATO-a nije da stvori vojnu barijeru protiv široke ruske agresije, jer takva agresija nije na dnevnom redu i ne postoje obavještajne procjene koje bi tako nešto sugerisale.”

Tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Frank-Valter Štajnmajer također je prihvatio realnu politiku prema Rusiji, rekavši: „Ono što sada ne bismo trebali činiti je da dodatno rasplamsavamo situaciju zveckanjem oružjem i ratnim huškanjem. Ko vjeruje da će simbolična tenkovska parada na istočnoj granici alijanse donijeti sigurnost, vara se.”

Umjesto agresivnog stava NATO-a prema Rusiji koji bi mogao imati suprotne rezultate, Štajnmajer je pozvao na dijalog s Moskvom. “Ispravno nam se savjetuje da ne stvaramo izgovore za obnavljanje stare konfrontacije”, rekao je on, rekavši da bi bilo “fatalno tražiti isključivo vojna rješenja i politiku zastrašivanja”. Pod američkim vodstvom NATO očigledno nije poslušao taj savjet, jer je nastavio da raspoređuje više trupa u Istočnu Evropu i da naoružava i obučava Ukrajinu (pod okriljem pretvaranja da podržava sporazum iz Minska).”

Prije svoje intervencije u Ukrajini, Rusija je navela širenje NATO-a na istok, raspoređivanje projektila u Rumuniji i Poljskoj, ratne igre u blizini njenih granica i naoružavanje Ukrajine kao crvene linije koje je Zapad prešao.

Nakon godinu dana rata, čini se da se zapadni lideri sada okreću realističkom pristupu. Mackon je, na primjer, na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji odbacio svaki razgovor o promjeni režima u Moskvi.

Vašington nije komentirisao priču Žurnala o prijedlogu mirovnih pregovora za oružje. Američki državni sekretar Antoni Blinken prošlog je mjeseca za Vašington post govorio o naoružavanju Ukrajine poslije rata, ali nije rekao ništa o tome da bi Ukrajina trebala tražiti mirovne pregovore.

“Moramo razmišljati – i to jesmo – o tome kako izgleda poslijeratna budućnost kako bismo osigurali sigurnost i stabilnost za Ukrajince i sigurnost i stabilnost u Evropi”, rekao je Blinken na konferenciji u Minhenu.

Prijedlog da se Ukrajina još više približi NATO-u nego što već jeste, s većim pristupom oružju nakon rata, trebao bi biti na dnevnom redu na godišnjem sastanku NATO-a u julu, rekao je britanski premijer Riši Sunak, na konferenciji u Minhenu.

“Samit NATO-a mora dati jasnu ponudu Ukrajini, također da bi Zelenskom poklonio političku pobjedu koju kod kuće može predstaviti kao poticaj za pregovore”, rekao je britanski zvaničnik za Žurnal.

Dogovor sa NATO-om ne bi uključivao članstvo uz njegovu zaštitu po članu 5, izvještavaju novine. „Željeli bismo da imamo sigurnosne garancije na putu ka NATO-u“, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u petak.

U međuvremenu, Makron je, prema izvještaju WSJ, rekao da Ukrajina treba da ubrza vojnu ofanzivu kako bi povratila izgubljene teritorije, što bi Moskvu trebalo natjerati da sjedne za pregovarački stol.

Iz Moskve nije bilo reakcije na prijedlog. Politički analitičar Aleksandar Merkuris je, u svom video izvještaju u subotu, rekao je da će Rusija vjerovatno biti podstaknuta da nastavi borbu umjesto da ulazi u mirovne pregovore ukoliko bude znala da će Ukrajina nakon rata biti teško naoružana od strane NATO-a.

„Rusi se nikada neće složiti sa nečim ovakvim“, rekao je Merkuris. “Mora da među sobom govore da umjesto pristanka na ovaj plan, zapravo ima više smisla… da nastave ovaj rat jer je jedan od ciljeva [Rusije] potpuna demilitarizacija Ukrajine.”

Ono što zapadne sile predlažu je suprotno, rekao je on. S obzirom na to da Rusija smatra da pobjeđuje i “izgleda da postoji opće priznanje među zapadnim vladama da Ukrajina ne može pobijediti u ovom ratu, … gdje je poticaj za … Rusiju da uopšte razmotri ovaj plan?”

Za Moskvu, rekao je Merkuris, ukrajinska demilitarizacija je “apsolutna, stvar egzistencije”. Ako Ukrajina nakon rata od NATO-a dobije još naprednije oružje u odnosu na ono što bi dobila „dok je rat još u toku, onda ima još manje smisla“ da Rusija „prekine rat i pristane na ovaj plan. ”

Rusija se sada suočava sa “slabim protivnikom”, rekao je Merkuris, a Moskva očigledno više voli to nego da se suoči sa “dodatno ojačanim protivnikom”.

Piše: Džo Lauria za Consortium News, Prevod: Preokret, Ilustracija: MidJourney prompt by Preokret

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top