DŽO LAUIRA: Seizmičko zbližavanje Irana i Saudijske Arabije izoluje SAD

Od 1979. godine, kada je Islamska revolucija srušila iranskog šaha, koji je bio saveznik SAD-a, rivalstvo između dve glavne sile na Bliskom istoku – Irana i Saudijske Arabije – je bilo u centru svakog konflikta u regionu.

Objava od petka da su Iran i Saudijska Arabija normalizovali odnose mogla bi proizvesti efekat zemljotresa na sve regionalne sukobe i SAD ostaviti po strani.

U Libanu, Hezbolah koji je podržan od strane Irana i stranke koje podržava Saudijska Arabija, sada mogu početi sa pregovorima o rješavanju svojih sukoba, što je jedinstvo koje zabrinjava Izrael i smanjuje uticaj SAD-a u zemlji.

U Siriji, Hezbolah i iranski milicije se već duže od deceniju bore protiv džihadista koji su podržani od strane Saudijske Arabije. Rat u Siriji bi sada mogao da se okonča.

U Jemenu, Saudijska Arabija, podržana od strane SAD-a, vodi rat protiv Huti pobunjenika koji su bliski Iranu. Prepreke za dogovor o miru su sada uklonjene.

U Iraku bi pomirenje između sunita i šita moglo da učini prisustvo i uticaj SAD-a irelevantnim i nepoželjnim za obije strane.

U Bahreinu, šiiti koje podržava Iran više nisu u sukobu sa saudijskim monarhom, što bi moglo da marginalizuje prisustvo američke Pete flote u regionu.

A u samoj Saudijskoj Arabiji, napetosti države sa šiitima koji naseljavaju istočne krajeve države bogate naftom bi trebalo da se smanjuju.

Ukratko, istorijsko zbližavanje i obnavljanje formalnih diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Irana moglo bi da transformiše Bliski istok.

Sjedinjenim državama se to nikako ne dopada.

SAD su u ostvarivanju svojih interesa u regionu zavisile od saudijsko-iranskog razdora.

Nakon ovog događaja, američko-izraelski front protiv Irana gubi svog glavnog arapskog saveznika, Saudijsku Arabiju. Saudijci su sada u poziciji da se suprotstave američkim ekonomskim sankcijama protiv Irana, što je noćna mora za Vašington.

Kraj rata u Jemenu, o čemu je administracija Bidena jedva davala naznake, znači da bi trebalo prihvatiti iranski uticaj na Arabskom poluostrvu.

Kraj rata u Siriji bi bio smrtni udarac američkom projektu promjene režima u toj zemlji. To će dovesti američke okupacione snage na istoku Sirije u neugodan položaj.

I moglo bi značiti kraj tajne podrške nekima od najodvratnijih džihadista u regionu, a koji su se oslanjali na podršku Saudijske Arabije.

Najgore od svega za SAD, Kina je nastupila državnički, što su SAD odbile, a kako bi razrešila razlike koje su rastrgle Bliski istok. To bi trebalo da izazove nespokojstvo u Vašingtonu. Ako nešto dokazuje da je Kina posvećena stabilnosti u svijetu, a SAD nestabilnosti, to je ovaj dogovor.

SAD su već bile zabrinute zbog saudijskih nastojanja da se pridruže savezu BRICS-u i tako se približe Kini i Rusiji. Priča o zamjeni petrodolara petro-juanom već je izazivala povećanu napetost u Vašingtonu , Arlingtonu i Lengliju.

Izrael je ljutito reagirao na ovaj događaj, tvrdeći da je to pokazalo slabost Vašingtona i Izraela prema Teheranu. “Postojao je osjećaj slabosti SAD-a i Izraela, a zbog toga su Saudijci počeli tražiti nove načine. Bilo je jasno da će se to dogoditi”, rekao je jedan visoki izraelski dužnosnik novinarima koji su putovali s premijerom Benjaminom Netanjahuom, kako je izvijestio Aksios.

Ova situacija zasigurno otežava dugogodišnji cilj Izraela da napadne iranske nuklearna postrojenja i planove Vašingtona da svrgne iransku vladu.

SAD se u ovoj sistuaciju pokušava pokazati hrabrim u ovoj situaciji.

“Saudijska strana nas je obavijestila o ovim razgovorima koje su vodili, baš kao što i mi njih obavještavamo o našim aktivnostima, ali mi nismo bili izravno uključeni”, rekao je glasnogovornik Nacionalnog vijeća za sigurnost SAD-a Džon Kirbi. “Podržavamo svaki napor da se smanji napetost u toj regiji i u regiji općenito. Mislimo da je to u našem interesu, i to je nešto na čemu smo radili kroz našu djelotvornu kombinaciju odvraćanja i diplomatskih aktivnosti.”

No, ovo nije bilo diplomatsko rješenje kojeg su SAD ozbiljno tražile. A to košta Vašington, a koristi njegovom glavnom globalnom rivalu.

Aaron David Miller, koji je 25 godina služio kao savjetnik za politiku Bliskog istoka u Ministarstvu vanjskih poslova, rekao je NBC News-u: “Mislim da to pokazuje da su se utjecaj i povjerenje u SAD u toj regiji smanjili i da se formira novi međunarodni regionalni savez koji je ojačao i Rusiji i Kini omogućio novi utjecaj i status.”

Ova iznenađujuća situacija normalizacije odnosa u kojoj je posredovala Kina događa se godinu od kada se Rusija umiješala u ukrajinski građanski rat. Tako je ubrzan proces koji se ranije odvijao sporije: nastanak svijeta u kojem SAD više ne određuje pravila na Bliskom istoku i u bilo kojem drugom regionu u kojem je kao propadajuća sila gurnuta u stranu.

Ovaj novi svet koji predvode Kina, Rusija i Indija, a prate ga veliki deo Afrike i Latinske Amerike, ignorisao je pozive SAD-a da uvedu sankcije Rusiji i umesto toga stvara novi ekonomski i politički poredak koji se okreće od ostataka zapadne dominacije. Ideja o pomirenju između Saudijske Arabije i Irana koja bi mogla da promeni lice regiona dugo se činila neostvarivom dok su Sjedinjene Države bile moćni posrednik na Bliskom istoku. Ali to je bila ideja koju su neki, uključujući i Consortium News, dugo zagovarali kao ključ za regionalni mir.

Garet Porter je u tekstu objavljenom na CN 14. avgusta 2015. godine napisao:

“U intervjuu za Nacionalni javni radio dva dana kasnije, [predsednik Barack] Obama je sugerisao da bi se stvari mogle poboljšati ako bi Iran promenio svoje ponašanje: ‘[M]oguće je da kao posledica ovog angažovanja, kao posledica toga što Iran može da prepozna da se ono što se dešava u Siriji na primer vodi ekstremizmu koji preti njihovoj sopstvenoj državi, a ne samo Sjedinjenim Državama; da neka konvergencija interesa počne da vodi ka razgovorima između, na primer, Saudijske Arabije i Irana; da Iran počne da donosi drugačije odluke koje su manje uvredljive za njihove komšije; da ublaži retoriku u pogledu svoje žestoke opozicije prema Izraelu. I to je nešto što bismo trebali pozdraviti.’

Oba ova intervjua su obeležena namernim izbegavanjem bilo kakvog eksplicitnog priznanja da bi Sjedinjene Države zaista želele da preduzmu političko-diplomatske korake ka saradnji sa Iranom. Kako je Obama postavio stvari, najviše što bi njegova administracija trebala da uradi je da Iranu drži lekcije o tome šta treba da uradi da bi ispravio svoje loše ponašanje. Mogući pozitivni razvoji bili su prikazani u terminima akcija koje bi drugi mogli preduzeti, i naknadne podrške Sjedinjenih Država za takve akcije.

Optimističko čitanje njegovih izjava bi ih moglo tumačiti kao prikrivene aluzije na diplomatske ciljeve koje Obama namerava da sledi: saradnju sa Iranom, kao i Rusijom, u rešavanju sirijskog pitanja, napore da se Iran i Saudijska Arabija približe jedno drugom i da se dogovore. Ali takvo tumačenje bi preterano naglašavalo spremnost Obamine administracije da se distancira od političkog konsenzusa u Vašingtonu u vezi sa Iranom i regionom.”

26. juna 2017. godine sam za Consortium News napisao sljedeće redove:

“Ako [predsednik Donald] Tramp želi da Sjedinjene Države deluju kao velika sila, on bi išao još korak dalje i iskoristio američku moć da izdejstvuje pomirenje između Saudijske Arabije i Irana. Njihovo rivalstvo uticalo je na sukobe u Siriji, Libanu, Jemenu, Bahreinu, Avganistanu i sada i u Kataru.

U maju je [Mohamed] bin Salman zapretio direktnim napadom na Iran, a Iran je uzvratio pretnjom. Saudi i Iranci optužuju jedni druge kao agresore. Ali to ne vodi nigde. Potrebna je ravnoteža snaga da bi se uspostavila stabilnost u regionu.

Umesto da to olakšava, Tramp SAD svodi na nivo sektarijanskih boraca, otvoreno se stavljajući na stranu sunitskog Rijada dok preti Iranu, čime rizikuje još veći regionalni rat. Zeleno svetlo SAD za invaziju na Katar moglo bi biti uvod u napad na Iran. “

Uspeh normalizacije iransko-saudijskih odnosa i njegov uticaj na Bliskom istoku još uvek treba da se vidi. Ali to je početak koji je malo ko smatrao da će ga ikada dočekati dok su mu SAD stajale na putu.

Piše: Džo Laurija za Consortium News, Ilustracija: MidJourney prompt by Preokret

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top