DORA LEVAČIĆ: Pokušaj regulacije seksualnog rada u Europi

Europski parlament trenutno radi na izvješću “o regulaciji prostitucije u EU”, u kojem se od država članica traži da dekriminaliziraju osobe koje se bave prostitucijom, uz kriminalizaciju klijenata i onih koji organiziraju seksualne usluge, sa ciljem smanjenja potražnje. Međutim, zastupnici iz Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova koji rade na dokumentu su podijeljeni. Kao što je vidljivo iz termina koji se koriste u dokumentu, on se temelji na pojmu prostitucije koja se izjednačava s rodno uvjetovanim nasiljem. Socijaldemokratska zastupnica u Europskom parlamentu Maria Noichl, koja je podnijela nacrt izvještaja, izjavila je da je sva prostitucija oblik nasilja nad ženama, dodavši da se seksualni rad ne može smatrati poslom poput svakog drugog jer on “nije slobodan izbor”, te da je legalna prostitucija “izgradila infrastrukturu koja se koristi za prikrivanje trgovine ljudima”. Noichl smatra da bi regulacija trebala slijediti tzv. nordijski model, koji kriminalizira klijente i organizatore, ali dekriminalizira seksualne radnice i nastoji im pružiti izazne strategije i “reintegraciju u društvo”.

Čini se da je dekriminalizacija seksualnih radnica jedino oko čega se sve uključene strane trenutno slažu, a oko svega ostalog imaju oprečne stavove. S predloženim pristupom ne slaže se, među ostalima, zastupnica Karen Melchior (Renew), koja smatra da bi izvješće trebalo razlikovati seksualne radnice od osoba prisiljenih na prostituciju. Definicija prostitucije kao rodno uvjetovanog nasilja otežava razgovor o toj temi, izjavila je. S njom se slaže i zastupnica Monika Vana iz Zelenih: “Ako kažete da je prostitucija rodno uvjetovano nasilje, naravno, morate je zabraniti”, izjavila je, dodajući da radi na promjeni jezika izvješća. Sličnog je mišljenja i Sabrina Sanchez, direktorica Europskog saveza za prava seksualnih radnica, koja se također usprotivila regulatornom modelu predloženom u izvješću. Sanchez smatra da je belgijski model jedan od najboljih jer ne kriminalizira klijente ni organizatore seksualnog rada na koje se seksualni/e radnici/e oslanjaju. U većini država članica organizacija seksualnog rada je protuzakonita, a seksualni rad je nereguliran, što znači da se ne oporezuje, a seksualne/i radnice nemaju pristup socijalnom osiguranju i ne mogu primati mirovine. Belgija je jedina zemlja u Europi u kojoj je seksualni rad u potpunosti dekriminaliziran, dok Litva i Hrvatska imaju najstroža pravila (vidi sliku).

U nacrtu izvješća navodi se da bi nordijski model – koji trenutno koriste zemlje poput Švedske i Irske – pomogao smanjiti potražnju, okončati stigmatizaciju seksualnih radnica i osigurati izlazne strategije i pristup sustavima socijalne sigurnosti. Međutim, aktivisti koji se bore za prava seksualnih radnica/ika upozoravaju da kriminalizacija klijenata u praksi može natjerati seksualne radnice na rizična ponašanja te da to ne rješava problem stigmatizacije. Navode i da se u praksi javlja i problem straha od kazni među seksualnim radnicama koje rade zajedno, jer nordijski model kriminalizira organizatore seksualnog rada. Još jedan problem do kojeg nordijski model dovodi je i strah od oslanjanja na policiju, s obzirom na to da većinu seksualnih radnica u brojnim europskim državama čine migranti/ce koje ne žele na taj način ugroziti svoje šanse za dobivanje državljanstva.

Ukratko, zastupnici/e su duboko podijeljene oko toga treba li seksualni rad/prostituciju smatrati radom. Oni koji zagovaraju nordijski model teže tome da se on ukine jer ga bez iznimke vide kao nasilje, dok druga strana smatra da je to pitanje promašeno jer seksualni rad postoji i kada je kriminaliziran, zbog čega treba onima koji se njime bave osigurati najbolje moguće uvjete i radnička prava. Jedino oko čega se većina slaže je dekriminalizacija seksualnih radnica, koja bi im osigurala pristup zdravstvenoj skrbi, socijalnom osiguranju i drugim pravima. Podjele zastupnika/ica po pitanju regulacije seksualnog rada odražavaju duboke podjele unutar feminističkih zajednica u Europi, navela je zastpnica Monika Vana, koju iz tog razloga ne veseli pokušaj donošenja regulacije u ovom trenutku. Druge zastupnice smatraju da je unatoč tim podjelama dobro da se vodi rasprava, ali predviđaju da su šanse za postizanje konsenzusa male. Očekuje se da će izvješće biti finalizirano u svibnju i izneseno na glasovanje u lipnju.

Izvor: Bilten
Foto: MidJourney prompt by Preokret

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top