EMILI ZUNIGA: Da li Inuiti stvarno imaju 100 riječi za snijeg?

Jeste li ikada čuli intrigantnu tvrdnju da Inuiti, koji žive na Arktiku, imaju 100 riječi za snijeg? Ili možda čak 200? Ili ipak 65? Iako se ova jezična trivija često čuje, ima li u njoj istine? Evo kako je krenula ta glasina

Tvrdnja da Inuiti imaju ogroman broj riječi za snijeg nastala je prije više od jednog stoljeća. U drugoj polovici 19. stoljeća antropolog Franz Boas proveo je istraživanje o jezicima koje koriste različite zajednice na Arktiku, no njegova su otkrića kasnije bila preuveličana – a broj od 100 (ili 200, ili 65) riječi za snijeg pogrešno je protumačen. Boasov rad doista je istaknuo bogat rječnik inuitskog jezika za opisivanje različitih vrsta i kvaliteta snijega i leda… ali jezična je stvarnost prerasla u mit kakav poznajemo danas.

Dakle, koliko stvarno riječi za snijeg Inuiti imaju, zavisi od toga kako brojimo.

Prvo, postoje dijalekti. Inuitski jezik, koji je dio eskimsko-aleutske obitelji jezika, govore Inuiti na Grenlandu, u arktičkim regijama Kanade i na Aljasci. Zbog svoje povijesti i ogromnog područja koje pokriva, ono što danas nazivamo inuitskim jezikom zapravo je veliko mnoštvo različitih dijalekata. (Zapravo, isto se može reći za bilo koji jezik — engleski, francuski, arapski itd.)

U nekim slučajevima ti dijalekti mogu koristiti različite riječi za označavanje iste stvari, baš kao što američki engleski za riječ smeće preferira riječ trash umjesto riječi rubbish, koja se uobičajenije koristi u Ujedinjenom Kraljevstvu. U slučaju poput ovoga, trebamo li računati i trash i rubbish kao riječi koje se odnose na garbage (smeće) u engleskom jeziku, iako u većini slučajeva govornik koji koristi jedno ne koristi drugo? Koliko riječi engleski ima za ovaj koncept sasvim je različito od toga koliko bi riječi jedna osoba mogla koristiti. Strategija brojanja koju odaberemo utječe na broj riječi koje bismo uključili – a brojanje svih varijacija i mogućnosti moglo bi učiniti da engleski (i svi njegovi dijalekti) izgledaju uznemirujuće fokusirani na smeće.

Drugo, i posebno važno u slučaju inuitskog jezika, jest što je diskutabilna sama definicija onoga što se smatra pod pojmom „riječ“. Način na koji se riječi oblikuju i mijenjaju kako bi odgovarale rečenici drastično se razlikuje od jezika do jezika – riječi u inuitskom funkcioniraju vrlo drugačije u usporedbi s engleskim. Inuitski jezik ima puno više nastavaka riječi nego engleski jezik, a ti nastavci se mogu koristiti za dodavanje nijansi značenja tamo gdje engleski koristi cijele fraze. Jedna dugačka inuitska riječ može značiti „snijeg koji pada“, „snijeg koji je pao sinoć“ ili čak cijelu rečenicu, poput: „Novi snijeg je prašnjav.“ Ako se svaka riječ + svi njezini sufiksi računaju kao jedna riječ, moguće je dobiti astronomski broj riječi za snijeg na inuitskom jeziku. Međutim, te „riječi“ su skroz nešto drugo u odnosu na ono što većina govornika engleskog (ili jezika naroda BiH) smatra pod „riječi“.

Sada kada smo istakli nužna upozorenja vezana za dijalektalne sinonime i super duge, složene riječi, otkrit ćemo da inuitski jezik ipak sadrži relativno veliki broj riječi za snijeg – njih par desetaka.

Je li to stvarno tako čudno? Inuitski jezik u potpunosti se razvio u kontekstu Arktika, mjesta gdje je adekvatna pripremljenost na okolišne uvjete pitanje opstanka. Stoga je za ljude koji žive tamo važno da mogu precizno komunicirati o teksturi, konzistenciji i kvaliteti snijega. Inuitska terminologija uključuje riječi za „prašnjav snijeg“, „skoreni snijeg“, „mokar snijeg“ ili „bljuzgav snijeg“, između ostalih, što pomaže učinkovitoj komunikaciji unutar zajednice. Čak će i skijaši i snowboarderi koji govore engleski imati više načina da govore o snijegu od onih koji rjeđe imaju posla sa snijegom.

Dakle, sljedeći put kada čujete za 100 inuitskih riječi za snijeg, sjetite se da način na koji brojite uvelike ovisi o tome tko broji i zašto! No, u svakom slučaju, ne može se poreći prirodna veza između jezika i zajednica u kojima su oni evoluirali.

Izvor: Prometej
Foto: MidJourney prompt by Preokret

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top