ŽIVA ISTORIJA

MUHAREM BAZDULJ: 88 života Ćire Blaževića

Kažu da su godina rođenja i godina smrti sa crticom između svačija najkraća biografija. Danas, kad je okončana biografija Miroslava Ćire Blaževića, ne završava se priča o u nju usađenoj mistifikaciji. Pokojni zagrebački novinar Tomislav Židak koji je u Blaževića najlepše i najsuživljenije pisao, tvrdio je, ne sasvim šaljivo, da je Blažević nekad, valjda kad …

MUHAREM BAZDULJ: 88 života Ćire Blaževića Read More »

RADE MAROEVIĆ: Čiji su Goce Delčev, car Samuilo, Kliment, Naum i Aleksandar Makedonski

Pitanje da li je Goce Delčev Makedonac ili Bugarin pokrenule su vlasti u Sofiji insistirajući da Skoplje, pre no što zakorači u predvorje EU, mora da prizna bugarske korene jezika i porekla nacije, te se, tako pročišćeno, pridruži porodici evropskih nacija. Lokalni učitelj, koji je 4. maja 1903. stradao kao jedan od vođa ustanka protiv …

RADE MAROEVIĆ: Čiji su Goce Delčev, car Samuilo, Kliment, Naum i Aleksandar Makedonski Read More »

VLADIKA MAKSIM: Povodom upokojenja Mitropolita pergamskog Jovana Zizijulasa (1931-2023)

Mitropolit Geron Pergamski Jovan Zizjulas, upokojio se 1. februara tekuće godine, na praznik Sretenja Gospodnjeg, u 92. godini života, dok je boravio na lečenju u klinici u Atini. Rastanak sa njim kod mnogih izaziva tugu, ali njegove reči o značaju budućnosti i iznenađenju Vaskrsenja predstavljaju izvor nade da će čovečanstvo u Hristu prevazići smrt. Odlazak …

VLADIKA MAKSIM: Povodom upokojenja Mitropolita pergamskog Jovana Zizijulasa (1931-2023) Read More »

VOJISLAV DURMANOVIĆ: Velika medresa kralja Aleksandra

Kada je vojska regenta Aleksandra ušla u Skoplje, Aleksa Šantić je protiv revanšizma napisao Pesmu s Vardara u slavu venčanja jednorodne braće sa slobodom. Kći poslednjeg prizrenskog paše i poslednja bosanska kadinica, filantropkinja Nimet-hanuma Jahić (etnička Turkinja) govorila je do duboke starosti: Ja sam pionir kralja. Iako praktično nema ustanove naše kulture kojoj kralj Aleksandar …

VOJISLAV DURMANOVIĆ: Velika medresa kralja Aleksandra Read More »

MILAN VUKOMANOVIĆ: Pristupi Bibliji

Jasno je da biblijske pripovesti sadrže podatke iz veoma različitih epoha, pa i civilizacija. Autori, kompilatori, redaktori, kanonizatori jevrejske i hrišćanske Biblije su pritom zapisivali i vrlo divergentne tipove teksta, rukopisa, na raznim klasičnim jezicima (hebrejski, aramejski, grčki). Mnoštvo religijskih tradicija, žanrova, povoda i konteksta podstaklo je i različite pristupe biblijskom tekstu: teološki, religiološki, književni, …

MILAN VUKOMANOVIĆ: Pristupi Bibliji Read More »

IGOR DEKANIĆ: Suvremena civilizacija skoro da i nema izbora oko promjene modela razvoja

Demokracija dolazi iz pojma antičke Grčke kojim se naziva vladavina naroda. To je politička ideja o vladavini u kojoj sudjeluju svi članovi zajednice, narod, izravnim odlučivanjem ili posredno putem izabranih predstavnika.[1] Jezični korijen riječi je kovanica grčkih riječi „demo“ (ili demos), što znači narod i „krates“ što znači vladam, tako da demokracija označava vladavinu naroda.[2] …

IGOR DEKANIĆ: Suvremena civilizacija skoro da i nema izbora oko promjene modela razvoja Read More »

RADIVOJE RADIĆ: Sveti Sava kao žrtva akademskog mediokritetstva

Devedesetih godina, sada već prošlog, XX veka u više prilika moglo se čuti da na naučnim skupovima ljudi sa najvišim kvalifikacijama citiraju odlomak Savinog pisma episkopu Irineju u kojem se tvrdi da je „Istok mislio da smo mi Zapad, a Zapad da smo Istok… A mi smo Srbi sudbinom predodređeni da budemo Istok na Zapadu …

RADIVOJE RADIĆ: Sveti Sava kao žrtva akademskog mediokritetstva Read More »

DRAGO BOJIĆ: Jagma za kraljevima: nacionalističko (p)osvajanje prošlosti

Svi bolujemo od razarajuće historijske groznice“, pisao je koncem 19. stoljeća njemački filozof Friedrich Nietzsche (1844.-1900.) u svojoj briljantnoj raspravi O koristi i štetnosti historije za život. Možda ovo Nietzscheovo zapažanje ne vrijedi za sve ljude i sva društva, jer se racionalni ljudi i prosvjetljena društva znaju kritički odnositi prema vlastitoj prošlosti kako im ona ne …

DRAGO BOJIĆ: Jagma za kraljevima: nacionalističko (p)osvajanje prošlosti Read More »

PITER SALMON: Simon Vej, svetica socijalističkog pokreta

U sredu 2. januara 1935. u fabrici u Francuskoj je pozlilo jednoj 25-ogodišnjoj radnici. Slaba i neuhranjena, uz jaku migrenu i upalu uha nije imala snage za zatvori peć koja je proizvodila „nepodnošljivu vrelinu“. Plamen iz peći joj je „oblizivao šake i ruke“. Kolega radnik je pritrčao da joj pomogne. Nastavila je posao u bolovima …

PITER SALMON: Simon Vej, svetica socijalističkog pokreta Read More »

VOJISLAV DURMANOVIĆ: Život Ljube Leontića za Jugoslaviju

Kako je Slovenima Treći Rajh bio namenio sudbinu američkih Indijanaca, prirodno je da su mu najžešći otpor pružili upravo slovenski rodoljubi, ubeđeni panslavisti koji su se digli na borbu do istrage protiv njemačkih imperijalističkih tendencija čiji je Hitlerov nacionalsocijalizam bio tek najdrastičniji izraz. Vladimira Nazora, Vojislava Kecmanovića, Svetozara Ritiga u partizansku epopeju nije ponela isključivo …

VOJISLAV DURMANOVIĆ: Život Ljube Leontića za Jugoslaviju Read More »

Scroll to Top